DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Ing. Milan Androić (Zagreb): UTVRĐIVANJE USPJEHA SUZBIJANJA GUBARA AVIOMETODOM U 1949. god. vršilo se suzbijanje gubara aviometodom u narodnim republikama: Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je ovim načinom vršeno suzbijanje na površini od preko 9.000 ha, a u ostailim republikama na površinama koje nisu mnogo manje od ove. Kemijsko sredstvo upotrebljeno u ovoj akciji bio je »Pantakan« (uljani rastvor DĐTj domaće produkcije. Utvrditi do koje mjere je uspjelo zamagljivanje insekticidom iz aviona nije jednostavno, pa zato smatramo potrebnim iznesti ukratko nešto o utvrđivanju uspjeha suzbijanja gubara zamagljivanjem iz aviona. Da bi se ustanovio uspjeh zamagljivanja, možemo se poslužiti ovim metodama: okulamom procjenom, grafičkom i računskom metodom. 1. Okularna procjena Okularna procjena uspjeha zamagljivanja temelji se^ na uporedenju stanja tretirane šume sa u tu svrhu odabranom površinom netretirane šume, prije i poslije zamagljivanja. Naročito se mora obratiti pažnja odabiranju šume, koja se uspoređuje, t. j . kontrolnog objekta. Kontrolni objekat (kojih može biti više) mora biti tako odabran, da šuma po svojstvima staništa i sastojine bude što sličnija šumi, koja će se zamagljivati. Kontrolni objekat mora, dakle, odgovarati šumi koja će se tretirati po svome položaju (nadmorskoj visini, ekspoziciji, konfiguraciji terena u planinskim šumama i dr.), zatim po starosti, obraslu, sklopu, omjeru drveća i t. d. Pored toga kointrolni objekat mora biti sličan šumi koja će se zamagljivati i po intenzitetu napada gubara (po količini i veličini gubarevih legala i broju gubarevih jaja u njima). On mora biti toliko udć^ljen od šume koja će se zamagljivati, da bude isključena mogućnost prenošenja insekticida vjetrom odnosno zračnim strujanjem. Tek ovako odabran kontrolni objekt omogućit će da procjena uspjeha zamagljivanja bude što točnija. Uspjeh zamagljivanja i djelovanje insis-kticida utvrđuje se stanjem šume nakon zamagljivanja, u poredenju sa kontrolnim objektom koji se ne zamagljuju. Prema tome ostane li tretirana šuma zelena t. j. neobrštena, a kontrolni objekt bude potpuno ili djelomično obršten, zaključuje se da li je insekticid djelovao i da li je zamagljivanje uspjelo. Za šumarskog stručnjaka će ovo možda biti dovoljno, jer je za njega najvažnija činjienica da je šuma sačuvana od golobrsta. No za entomologa, koji hoće ustanoviti kako insekticid djeluje i koliko je postotak uništenih gusjenica, ova konstatacija nije dovoljna. Može se naime dogoditi da i tretirana šuma i kontralni objekt ostanu zeleni t. j. neobršteni od gusje nica, a da je pri tome djelovanje insekticida bilo slabo ili nikakovo, U ovom slučaju, iako je prema intenzitetu zaraze morao nastupiti golobrs!:, 39 |