DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 38 <-- 38 --> PDF |
raspravu o tartufima na Slavenskom Jugu´, Kasnije je spomenuti J. Jekić pronašao u okolini Jastrepca (srez rasinski] nekoliko primjeraka tartufa, za koje susjedni narod nema imena, ali sva je prilika, da će biti ili Tuber melainjosporum ili Tubeir bruimale. Gljive je našao u dubini od 5—8 cm u šumskom tlu pod bukovom i hrastovom sastojinom u nadmtorskoj visini od kojih 800 metara. Pronalazač razlikuje tri vrste: a) Mrežasta gljiva. Veličina joij je kao oveći orah ili manje kokošje jaje. Izvana je gljiva posuta bijelim praškom, ali kad se ovaj ispere, dobiva gljiva cmkastu boju. Kad se rasiječe ili izlomi, gljiva pokazuje meso jednake boje kao i njezina spioljašnost. Gljiva nema korijena ili stapke, ali ima s donje strane mali pupak, iz kog idu tanke crne žilice, koje poput kakove mreže obavijaju gomolj za ´Vi njegove veličine. Mirisa je nešto slabijeg od slijedeće vrste, b) Bjelokožasta gljiva. Ova je manja od mrežaste. Zatvorena je u bijelu opnu, koja je meka i mokra, a kad se ova prodere gljiva i nadalje ostaje bijela. Meso je ove gljive grahoraste boje. Gdijekoji primjerak ima stapku dužine 1 —3 cm a debljine 2—3 mm. Ta stapka prestavlja u stvari korijen, s kojim gljiva ide u zemlju. Ova vrsta lima najjači miris. c) Crna gljiva. Ova je jednake veličine kao i bjelokožasta gljiva. 1 ova je zatvorena u opnu ali crnu i vrlo tvrdu. Meso joj je posve crno. Odozdo i ova vrsta ima mali pupak ali nema žilica kao mrežasta (a) ni stapke kao bjelokožasta vrsta (b). Miris ima jak kao i bjelokožasta gljiva. Sve se ove vrste pojavljuju, kako navodi J. Jekić, u vremenu od početka jula do kraja augusta. To je vrlo interesantno, jer dosad poznati tartufi dozrijevaju tokom jeseni ili zime. Mogu se pojaviti ranije ili kasnije, što ovisi o toplini i oborinama, ali nikada ne dolaze na površinu. Zato ih nalaze svinje, koje ih osjete po njuhu već na kojih 10—20 metara i onda. rovanjem izvade. Jekićeve je primjerke (1933. god,) analizirala Ogledna poljoprivredna stanica u Topčideru (V. Bajdalakov i V, Neugebauer) pa je kemijsko i mehaničko istraživanje dalo´ slijedeći sastav; vlaga 3,21«/o humus , , , 6.500/0 dušik 0,26«/o fosforna kiselina 0,02*/o kalium oksid 0,15´´/o Reakcija zemljišta (pH = 6,57) je skoro neutralna, što upućuje na dovoljnu množinu kalcija. Nažalost to je sve, što imamo od Jekićevog nalaza Razumljivo, da njegovi nalazi a niti njegova determiinacija nisu defimitivni, pa će tek kasnij-a istraživanja donijeti više svijetla u njegov opis, U toku jeseni 1947, izvršio je kustos-pomoćnik botaničkog odjeljenja otsjeka za kriptogame u prirodoslovnom muzeju u Beogradu Vojtjeh L i n d t n e r, koji je već u ovoj raspravi spomenut, ponovna istraživanja " Revija »Delo« za 11897, god, knjiga 13., str. 138—^l!40´. i prvi kongres srpskih lekara i prirodnjaka u Beogradu 1904, god, knjiga druga. Tekstovi md nisu poznatii. — 36 |