DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 3 <-- 3 --> PDF |
.ftl.«^-^r^ ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 74. JANUAR-FEBRUAR GODINA 1950 In.g. Dušan Klepac (Zagreb): SASTOJINSKO ILI STABLIMIČNO GOSPODARENJE? Uvod U općenitom nastojanju za što većom proiizvodnjom postavlja se i pred šumsko gospodarstvo problem povećanja šumske proizvodnje. Kako da riješimo taj problem i kojim putem da pođemo? Analiziramo li suho drvo, ustanovit ćemo, da &e ono sastoji većim dijelom od elemenata iz atmosfena! (oko 99*/o), a mnogo- manjim dijelom od elemenata iz tla (oko IVo] (48, str. 81). Odatle vidimo, da atmosfera ima daleko veće značenje u izgradnji drvne supstance negoli tlo. Pored toga ističemo, da u šumskom gospodarstvu u većini slučajeva nismo kadri popravljati tlo direktnim mjerama (gnojenjem, drljanijem, valjanjem, prašenjem i t. d.), kao u poljoprivredi, nego to činimo indirektno pomoću šumskouzgojnih i šumsko-gospodarskih mjiaira. To znači, da se u borbi za povećanjem šumske proizvodnje ne možemo mnogo osloniti na direktne pedološke mjere — izuzevši melioracije. Povećanje šumske proizvodnje pomoću stranih vrsta drveća i njihovih hibrida zahtjeva dugotrajna istraživan´a čiji uspjeh ne možemo očekivati tako brzo kao u poljoprivredi. Iz svega toga proizlazi, da povećanje šumske proizvodnje zavisi u prvom redu od oblika gospodarenja i njegova intienzii e t a. Želimo li prema tome podignuti prihodnu sposobnost naših šuma, tada moramo gospodarenje sa šumama udesiti tako, da št o bolj e i što potpunije iskoristimo spojeve u atmosferi i u tlu time, da nam šume dobiju što prirodniji, što zdraviji i što otporniji oblik. Radi toga ćemo u ovom prikazu razmotriti dva tipična oblika gospodarenja — sastojimsko i stablimiiono gospodarenje, upoređujući njihove prednosti i nedostatke. Kod toga upoređivanja uzet ćemo u obzir pored momenta veće produktivnosti i ostale momente (šumsko-uzgojni, biološki, uređajni, ekonomski i t, d.), da bismo dobili što potpuniju siliku o tome, koji se oblik gospodarenja i pod kojim okolnostima može smatrati povoljnijim. |