DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 29 <-- 29 --> PDF |
mama planine Jastrepcai´, U Istri je ovu vrstu našao M. M a c c a g n a u bliiziaij Trsta (hrastove šuime kod Svetog Križa). U Italiji je poznat crni tartuf pod imenom »Ostenga « i naročito cijenjen onaj iz okoliee Norcie i Spoleta te posve identičan sa spomeiiutiim francuskim specijailitetom »truffe du Perigord«. Prof. M. S e 11 a vjeruje, da ga svaikaiko ima i u drugiim krajevima Istre a ne samo u bliKinii Trsta, pa će se si- t?urno naiići na mjegova nalazišta, kad se budu provela siistemiatska istraživanja terena u iraiziniim gcdišnjiim dobama. Po podaciima distog autora Fran.cuskia proizvodi godišnje blizu 3,000.000 kg crmog tartufa a i.zvozi o´ko 1,5100.000 kg te je već i stvorila ogroiminu :ndustriju. b) TUBER BRUMALE (tartuffo nero pileoolot. raipiino. stoppiino). Imia cmi gomolj kuglasta oblilka. poikriven luglatim ili okrugliiim ploisniim bradaTicama. Manji je od crno´g tairtufa;, cea 3—8 cm. Urajitra je crnkasto-siv i protkan bijelim žiljem,. Dosta je čest u FraincuiSikoj. Italiji i Češkoj a miainije u Njemiačkoj (okoiiina Rajne). Miiriis mu mije tako aroimiatiičam kao kod ostalih vrsta, daipaiče kod starih komada i odvratai. Počiima dozrijevati u jeseni te završava tokoim cijele zime. Po prof. J. J a n d i ko)d nas je pronađen u Kalniiku (Gornja Hrvatska) i kod Petrijevaca u Slavoniji,. U novije je viriijeme proinađein u Vojvodini (Pančevo). U Istri ga je proinašao najprije spome -nuti M. Maecaignia a poslije "i proif. M. Sella kod Laniišća (5i4l8 met, nad morem)* e) TUBER AESTIVUM. Ova vrsta ima nepraviilno kuglasti gomolj crne boje te s vrlo velikim bradavicaima. Meso mu je žuićkastosimeđe sa sitnim svjottosmeđii/n žiljem. Miris mu je žestok, po nekima potsjeća na miris kiselog zelja. Za .razliku od prviih dviju spo;menutih vrsta, koje spadajiu u skupinu zimskog dozrijevanja ovaj tartuf spada u skupinu jesenjeg zrijenja. Postigne velioiinu 8—^10 om u promjeru. Raste od septembra do januara u svjetlim šumama nekih 15 cm pod zemljom. Čest je u Francuskoj i Italiji a rijedak u Njemiačkoj (Thiirimgcn). dok mjestiimično dolazi t, u Engleskoj, Kod nas još po svjedočanstvu K. Blagaić a još nije pironaden. Ukus mu je izvrstan i tek malo zaostaje za onim ornog tartufa. U vrste s jesenjim zrenjem spada i mali tartuf Tuber m e s e n t e r i c u m,, koji dolazi pretežno u brezovim sumama, pa je za nas od manje važnosti. d) TUBER ALBUM. Virsta s glatkim svjetlosimeđiim gomoljem, koji naraste do veličine šake. Od prijašnjih se vrsta razlikuje bijeloim mesnatom nutrinjiOim,, mramonirianoim finSim tamniim žilicama. Gomolj je nepraviilna oblika pa po formi,, veličinii i boji potsjeća na krumpir. Miris miu je sličaini onom-crnog tartufa ali mnogo j´itči i za mnoge ljude nepoidnosiv. U Češkoj se ova vrsta mnogo traži, kao pridodatak raznih sosova. Ni za ovu vrstu nemamo podataka o nalazištiima u n,a;šiim krajevima, ma da postoje svi uvjeti, da dolazi i kod nas. Jedino ga je Lindtner našao u deliblatskiiin šuma.m,a!. Od manje poiznatiih vrsta spoiminjem Tube r cxcavatum , crnosmeđi go- Jnolj u hrastoviim i bukovim Bastojinaimia, zatim Tube r r u f u m, koji je u Istri pronašao također M. Maccagna i napokon Tube r Bo r eh i i (bianchetto, marzuola, caiciola), koji također dolazi u Istri naročito u prvim mjeseciima godine (fcbruar-imart) i dolazi u okoliiei, sela Lanišće. e) TUBER MAGNATUM. Ovo je glavna vrsta podzemnih gljiva, koje su do sada pronađene u Istri te lU nekim krajeviima, Srijemia i Sumiadije, U pronietu je poznat kao, talijanski ildf bijeli piomionteški tairtulf te se ponekad radi sliičnosti zamjenjuje s vrstom Tuber album. Za razliku od ovog Tuber magnatum im,a više sploštene gomolje boje žuto-sive do okeraste i miiriši´ po siru. Površje mu jie pokriveno velJkiim do 5 mm širokim višekutniim bradavieama, koje su međusobno rastavljene oštrJm urezima.. Meso mu je bijelo, kasnije žućkasto a konačno simeđasto. Na´ presjeku je meso mramorirano tkivom tamnih i bijelih žila. Važi kao ddlikatesna gljiva prvog reda i do sad između svih vrsta najviše zastupana. Dolazi pod zemljom u dubini, od 10^—30 om, ali imai nalazišta s dubinom i do jednog metra. Zna doseći težinu i do jednog kilograma, m,a da su takovi vanredni ,priimjerci vrlo rijetkii. Radi njezi.ne vrijednosti i važnosti za ´ Za nađeni tartuf u Roviljači prof Ž. .lurišić navodi (1667) vrstu Tuber melanosporum, alil V. Lindtner sumnja u točnost determinacije pa drži. da se radi o vrsti Tuber brumale. 27 |