DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Ing. Stjepan Frančišković (Zagreb); NAŠI TARTUFI Za vrijeme službovanja u Istri (1945—1948] imao sam prilike, da se upoznam s važnošću i uzgojem bijelog tartuf a (Tuber magnatum Pico) u čuvenoj motovunskoj šumi i njezinoj okoilici. Za ovu istarsku podzemnu gljivu upotrebljavam naziv »tartuf« iz dva razloga. Prvo. što njezine gomolje tako naziva tamošnji narod, makar sam naziv jezično potječe od talijanskog »il tartuffo«. Drugo, što su ostalim krajevima Slavenskog Juga podzemne gljive gotovo neipoznate narodu, pa im nije dao domaćeg naziva. Po navodima J, J e k i ć a´ trebaoi bi upravo u Istri postojati za ovu vrstu gljiva naziv mogoljiva a negdje gomolj ili gomoljika. Nigdje nisam čuo takav ili sličan naziv kod tamošnjeg naroda. A niisu na takove izraze naišli niti talijainski istraživači, koji bi bili svakako zabilježili domaći termin. Tartufi su bili već odavna poznati seljacima Motovunšćine, kako svjedoče njihovi iskazi prilikom prvih sistematskih tražietnja (1929^—1931). Kad su im pokazani prvi iskopani primjeroi, seljaci su odgovorili, da su to »smrdljivi krumpiri«, koji im kod obrađivanja zemlje često dolaze pod lopatu. Oni nisu ni u snu pomišljali, da bi ti gomoilji mogli poslužiti nečem korisnom. Izraz »gomoljika«. koji se uvriježio u našoj stručnoj literaturi (Blagaić, Urban. Ugrenović) ne mogu prihvatiti s razloga, što se u narodu nije uvriježio a osim toga po svom korijenu dolazi od riječi gomolj, koja je u općoj botanici vezana na naročiti oblik stabljike ra^ih bilinskih -vrsta, od kojih najveći dio nema nikakove bliže veze s podzemnim gljivama. Prema svjedočanstvu J. J e k i ć a nielma ni u narodu Srbije ni Makedonije za podzemne gljive bilo kakovog narodnog imena a nema ga ni u rječniku Vuka St, Karadžića, Naziv »trilla«, koji se upotrebljava u stručnoj literaturi, nije poznat narodu, pa je kao i »tartuf« stranog porijekla ffranc, truffes. njem. Triiffel). Stoga naziv »tartuf« smatram boljim, jer ga 1 U lO-voj sam rasiptia-\^i, koiriiS´tio povirh vlasfciloig opažaejia i elafeorata još slijedeća otjela: W. Cileff : Taischenibuch der Biilze, Essliigen uind Munchen, Vcrtag J. S. Schreiber mM6. M. Sel´la : II tiartuffo bilanco iln Istria, — comumicazione letta alta Societa adiriiatica dii scieruze n-aturali idi Trieste, il IS Genn.aio 1(932. — Edit. Societa botanica italiamai, Faireiiize .l´93fl. O. Ma´ttirolo : Comtributo allla miicoloigiia iiipogea della Venezia subalpinia (Mem, R. Accadeimia dei Ldincei, sez. 5. vol. 1l3, fasc. ´13, — 1921i). J. Mačku : Českv houibaf, illustrovanv kliiič kaipejsni. Olomouc 191S. J. H. Faibre: Iz živoia kukaca, — izdanjfe hirv. pniTodiOislovnog društva, V. "knjiiga (prijevoid K. B.) Zaigireb, 1919. Ostale fraincuske autore navodum po J. Jekiću K. Blagaiiiću. A. Ugrenović : Upotreba drveta li sporednih proizvoda šume, Zagreb 1948. J e k i ć : Odlomci´ iz šumfarsko-poljioprivrednog rečnika (Š. L. 1933. str. 475— 480). V. Lindtner : Podzemne gljive u Srbiji (Š. L. 1(935. str. ,15—^liS). K. Blagaić : Gljive naših krajeva,, vlasitita naklada, Zagreb li93)l;. 23 |