DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 21 <-- 21 --> PDF |
stabala). Prema tome će takva preborna šuma biti nalik na jedan mozaik sastavljen od malenih jednodobnih sastojina: ovdje je jedna krpica mladika, ondje krpica zrelih stabala, tamo se nalazi grupica letvenjaka i t, d. i t. d. Razlika u starosti pojedinih grupa je različita te može iznositi cijelu sječivu dob. Prema stanju i starosti pojedine grupe provodi se u njoj odgovarajuća faza sječe, tako da ćemo u takvoj šumi imati istodobno sve faze sječe počevši od čišćenja pa do naplodnog sijeka. Kod nas je do sličnog zaključka došao Vajd a proučavajući bijeli jasen u prebornoj šumi na kršu (49, str. 136). On je konstatirao, da je mjesto pojedinačne smjese bijelog jasena u prebornoj šumi jele i bukve povoljnija grupimična smjesa bijelog jasena sa površinom grupa od 1 do 2 ara. Prema tome stablimično gospodarenje se može protegnuti i na vrste drveća svijetla, ali ne u stablimičnoj, nego u grupimičnoj smjesi. Postavlja se pitanje, koji je oblik gospodarenja za naše hrastike povoljniji, da li sastojinsko ili stablimično gospodarenje sa grupimičnom smjesom. S gledišta zaštite šuma možemo gotovo unaprijed ustvrditi, da ćemo stablimičnim gospodarenjem stvoriti zdravije i otpornije tipove hrastovih šuma od onih, koje su nastale sastojinskim gospodarenjem. No s ekonomskog gledišta, t. j . s obzirom na proizvodnju drvne mase i njezine kvalitete, teško je pomišljati na to, da bi se stablimičnim gospodarenjem mogla polučiti tako čista i duga deblovina fine kvalitete kakva je postignuta u visokim hrastovim šumama oplodne sječe. Na osnovu toga mogli bi reći ovo: Sastojinsko gospodarenje, odnosno visoka regularna šuma, povoljnija je za hrast na svim onim stojbinama, gdje se prirodno pomlađivanje vrši lak o i obilno . To su u većini slučajeva liaše nizinske hrastove šume. Nedostaci visoke regularne šume sa biološkog sječa se vraćai na isto mjesto i odn.osi´i se iistodo-biii« na sta-bla gornje i: donje etaže. U gornjoj etaži sa prebornom sječom vaide stabla, koja su dosegla dimenziju zrelosti kao i ostala stabla, koja je potrebno posjcei iz šumsko-uzgojnih i zdravstvenih razloga. Istodobno se proNodd preborna sječa u donjoj etaži sa svrhom I ooa iz sjemena,, koja su lovšeg uzrasta ili koja simetaju razvoju mladika. »Futaie elaire« je slična srednjoj šumi, saimo .što se kod Huf f clov c preborne šume prebire i Ui gornjoj 1 u idonjoiji etaži, doik se u arednjoj šumii vrši prebiiranje samo u gornjoj etaži. Osim toga Huffelo v tiip preborne šume proizvodi veću koJičrnu građevnog drveta negoili srednja šuma. Interesantno´ je, da su Francuzi u novije vrijeme odustali od općenite konverzije srednjiiih šum-a u vitsoke šume. Štaviše Oimi damas žele zadržatii srednji uzgoijmi tjp u minogiim šuimaima, jer su se izmijenili eikonomski moimenti, koji su prije stotiinu: godina diktirali tu konverziju (41, str. 415). Huffelov a »futaie- elaire« je preborna šuma stablitnične smjese, a taikva smjesa hrastu ne odgovara. Hrastu dobro dolazi zasjenia u prvim god´mama života,, no kasnije on traži mnoigo svijetla, pa će u donjoj etaiži bez dovoljno svijetla uginuti. Da bi se to spriječilo, trebalo bi podstojna stabla pomagati, a satma preborna šuma ne hi smjela biti jako obraštona. To se vidi i po relativno´ mailenoj dirvnoj masi H u f f elov e »futaie claiire«, koja sadrži oko 100-—120 m´ građevnog drveta po ha s temeljni, com O´d li2i—15 m-i s brojem stabala od 1 l´O—^150 po hektairu prsnoig prO´mj´ora od 20´—70 em. Radi toga smatramo da bi za naše hrastove planiiuske šume bila povoljnij´a preborna šuma s grupimičnom smjesom. 19 |