DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Interesantno je spomenuti, da Kozara c navodi, da se u našim hrasticima vodilo preborno gospodarenje prije razgraničenja šuma na državne i imovnoopćinske (prije 1871 god.). U novije je vrijeme u Mađarskoj Rot h imao mnogo uspjeha s prebornim šumama bukve, graba i hrasta (35, str. 402). U Belgiji se Poski n proslavio s hrastovim prebornim šumama (31, str. 183) .12 U Francuskoj je H u f f e 1 teoretski obradio posebni tip preborne hrastove šume »futaie claire«, koji je primjenjen u sjeveroistočnoj Francuskoj (18, str. 349 i str. 470).« U najnovije je vrijeme Schaeffe r znastveno razmotrio mogućnost primjene prebornog gospodarenja na vrste drveća svijetla (37, str. 67). On je došao do zaključka, da se ove vrste drveća mogu uzgajati u prebornom obliku samo u grupimičnoj smjesi, i to kod izvjesnog minimuma plodnosti tla. Minimum plodnosti tla potreban je radi toga, jer na vrlo lošim i siromašnim tlima hrastov mladik ne će podnijeti ni zasjenu sa strane. Preborna šuma s grupimičnom smjesom slična je onoj visokoj regularnoj šumi, u kojoj se prirodno pomlađivanje vrši na krpe ili okruge, samo što su kod preborne šume s grupimičnom smjesom te grupe manje (promjer grupe Vl-i—2 visine ´- Poski n razlilkuje dva tipa hrastovih prebornih šuiima grupimičnc smjes€. .Tedaio je prebiiranje po gruipaiiriia (»j.ardinage par groupes«)- Drugo je oploidina sjeća s dugiim pomliadnjm razdobljem u grupama (»methode de;s coupes progressiives par groupes«). I u jednoim i u drugom slučaju preborna se šuma, sastojii od malenHi grupa jcdnodoibnih sastojiina, samio što je u prvom slučaju maksiimalna razlika između starosti pojiediriiiih grupa jednaka sječivoj dobi,, dok je u drugom slučaju ta razlika jednaka dužini pomlaidmog ra(zd()blj;a {25—50 godioa). Prvi tip se više priblliižava klasičnom obliku preborne šume, a- druigi tip je bliži visokoj regularnoj šumii. Prvi se tip može primijeniti na manjim površinama, dok drugi tip izilSikuje veće površine. Za naše prilike mogao bi, doći u obzir ovakav način prebornog gospodarenja s gruipiimičnom smjesom u otnim hrastoviim šumama, gdje je pomladno razdoblje vrlo dugačkoi (preko 20´ godina) kao i u maleniim šumaima, gdje je nemoguće postignuti pravilnu gospodarsku strukturu po dobnim razredima. ´^ U sjeveroistočnoj Francuskoj se od davnine gospoidarilo s hrasto´m kiitnjakoan i hrastom lužnjakom u srednjem uzgojnom tiipu,. Ondje je bilo nemoguće uzgojiti visoku regularnu šumu zbog dugog pomladnog razdoblja (rijedak, urod žira!). Srednji uzgojni tip je potpuno odgovaraoi ondašnjim ekonoimski,m prilikama, kad je glavni cilj šumiskog gospodarstva bio- proizvodnja ogrjevnog i sitnog građevnog drva. Početko-m XIX. vijeka ekonomske sn se prilike proimijenile. Razvojem saotoraćajnib sredstava, industrije, metalurgije, rudarstva i t. d. promijenio se cilj gosipudarenja. Počelo se tražiti: krupno građevno drvo^, dok se ogrjev zamjenjivao ugljenom. Srednja je šuma postala! nepovoljina s ekonO(miskog gledišta, jer ona proi´zvodi maicnu količinu građevnog drva (od ukupne diTvne mase otpada samo Vio—´/4 na građevno drvo). Stoiga su početkom XIX. stoljeća Lorent z i Parad e propagirali konverziju srednje šume u visoku šumu. Kasnije je H u f f e 1 u tu svrhu obradio teoretski specijailni tip visoke preborne šume (»futaie claire«), koji je imao nadomjestiti srednju šumu. »Futai claiire« je visoka hrastova preborna šuma,, sastavljena u glavnom od dvije etaže. Jedno je dominantna etaža, koja se sastoji od stabala, iz sjemena različitih debljina. Drugo je donja etaža., koja se sastoji od stabala iz sjemena i iz panja. U kratkim turnusima od TO—ili5 godinu 18 |