DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 19 <-- 19 --> PDF |
liod sastojinskog gospodarenja. Međutim, manja godišnja površina prebiranja ne može kompenzirati veće troškove doznake i procjene stabala kod stablimičnog gospodarenja. Baš radi toga što se kod stablimičnog gospodarenja provode sve faze sječe na istoj površini i u isto vrijeme, doznaka i procjena stabala bit će ondje vrlo delikatna i teška. Osim toga posljedice pogrešne doznake mnogo su osjetljivije kod stablimičnog gospodarenja nego kod sastojinskog gospodarenja. To dolazi osobito do izražaja ondje, gdje prilike još nisu sazrele za stablimično gospodarenje, t. j . ondje, gdje još nije riješeno pitanje šumske paše, ni pitanje ilegalne sječe, gdje nema dovoljno kvalificiranih stručnih kadrova, nj dovoljno saobraćajnih sredstava i t. d. U takvim prilikama mnoge prednosti stablimičnog gospodarenja padaju u vodu, pa se često može s pravom reći, da ondje stablimično gospodarenje pretstavlja zaista »barbarski« oblik gospodarenja. 6. Kod stablimičnog gospodarenja, t. j . u nejednodobnim sastojinama stabla žive više manje izolirano, a ne u trajno zatvorenom sklopu, kao kod iednodobnih sastojina. Zbog toga u nejednodobnim sastojinama stabla imaju ^eću mogućnost da razviju postrane grane. S istog razloga — čini se — da su stabla nejednodobnih sastojina kraća i da su manje jedra od stabala jednodobnih sastojina. Kod ekstenzivnog stablimičnog gospodarenja tim se nedostacima pridružuje još i zastarčenost stabala, koja obično prouzrokuje okruži jivost. 7. Stablimični se oblik gospodarenja ne može tako uspješno primijeniti na sve vrste drveća, kao sastojinski oblik gospodarenja. Stablimično gospodarenje mnogo bolje odgovara vrstama drveća sjene. Tako na pr. jela ima prirodnu tendencu, da se grupira u nejednodobnim sastojinama. To dolazi -osobito do izražaja u mješovitim sastojinama jele i bukve. Radi toga su mješovite jelove i bukove šume vrlo podesne za stablimični oblik gospodarenja. Nešto su manje podesne za to čiste smrekove i bukove sastojine. No i za ove posljednje tipove šuma imamo dovoljno primjera prebornih struktura. Kod toga treba naglasiti, da bukva i smreka pokazuju sklonost da se grupiraju više u prupimičnoj nego u stablimičnoj smjesi preborne strukture.^ Što se tiše tipičnih predstavnika svijetla, kao što su hrast i bor, ističe mo, da je do nedavno bilo dosta rašireno mišljenje, da je preborni oblik gospodarenja za te vrste drveća uopće nemoguć. Međutim, ne treba zaboraviti, da je gotovo pred stotinu godina u Fran cuskoj Gurnau d energično propagirao ideju prebornog gospodarenja (17, str. 541). Primijenivši uspješno preborni oblik gospodarenja s kontrol nom metodom i na hrastove šume, on je htio protegnuti taj oblik gospoda renja s kontrolnom metodom na sve vrste drveća i na sve stojbine (16, str. 433). Isto je tako i Ducam p — pozivajući se na 50 godišnje iskustvo — zastupao stanovište, da se prebomo gospodarenje može voditi kod svih vrsta drveća i na svim položajima (5, str. 10). 17 |