DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Osnovna se svrha uređivanja šuma sastoji u tome, da se šumska proizvodnja prilagodi društvenim potrebama . Ako na pr. u nekom kraju postoji većim dijelom potreba za ogrjevom i sitnim građevnim drvetom, onda ćemo mjesto stablimičnog gospodarenja radije odabrati sastojinsko gospodarenje, makar će ono biti možda manje produktivno od stablimičnog gospodarenja. Treći razlog leži u tome, što kod nas još nisu svuda prilike sazrele za stablimično gospodarenje, pa bi se tu i tamo takvim gospodarenjem mogao postignuti protivni učinak. Na osnovu svega toga smatramo, da bi u nas trebalo obaviti spomenutu transformaciju u prvom redu u onim jednodobnim sastojinama, koje su izložene opasnostima od vjetra i opasnostima od ostalih nepogoda, kao i u onim jednodobnim sastojinama, gdje su prilike nepovoljne za sastojinsko gospodarenje. Nakon toga treba da dođu u obzir one šume, u kojima već postoje potrebni preduvjeti za staiblimično gospodarenje i gdje takvo gospodarenje ima svoje ekonomsko opravdanje. Nedostaci stablimičnog gospodarenja u uporedbi sa sastojinskim gospodarenjem kod visokog uzgojnog tipa Prednosti sastojinskog oblika gospodarenja navedene pod točkama 1—3 predstavljaju istodobno nedostatke stablimičnog gospodarenja. Daljni nedostaci stablimičnog gospodarenja jesu ovi; 4. Stablimični oblik gospodarenja nije tako podesan za iskorišćivanje šuma i njegovo mehaniziranje kao sastojinski oblik gospodarenja. To proizlazi odatle, što je intenzitet sječe kod stablimičnog gospodarenja nekoliko puta manji od intenziteta sječe kod sastojinskog gospodarenja. Držimo da je nepotrebno isticati, da su veći intenziteti sječe vezani s koncentracijom sječe na manjim površinama, što naravno omogućuje uspješnije i ekonomičnije iskorišćivanje šuma i bolju mehanizaciju tog iskorišćivanja. 5. Stablimično gospodarenje je kompliciranije od sastojinskoga te iziskuje više stručnog znanja i veće upravne troškove, Kod sastojinskog je gcspodarenja njegovanje šuma (oslobađanje mladika, čišćenje i proređivanje) prostorno i vremenski razlučeno od pomlađivanja (pripravni, oplodni, konačni sijek). Kod stablimičnog gospodarenja je drugačije. Preborna sječa istodobno obuhvata njegovanje i poimladivanje na istoj površini. Odatle bi se moglo zaključiti (kao što je to učinio Amon , 2, str. 79), da će stablimični oblik gospodarenja biti jeftiniji od sastojinskoga, jer je godišnja površina prebiranja obično manja od godišnje sječne površine" ´´ Godišnja sječna površina kod sastojiimskiog O´bldika gospodarenjia obuhvata godišnju površiinoi njegorvainja i godišnju površinu poimlađivainja. Kod v´soke šume gole sječe sa površinom od 100 ha, sa ophodnjom od 100 godina i sa ophodnjicom čišćenja i proređivanja od 10 godiina iznosit će godišnja sječna površina 10 ha. Od toga otipaida 9 ha na čišćenje i, protiediiivanjc, a ti ha na golu sječu. Kod preborne sječe imat ćemo u istoj šumi i pod istim okoilnoisitimia iistu godišnju površinu prebiranja (10 ha!). Tek kod oplodne sj.eče bit će godišnja površina njege i pomlađivanja veća od odgovarajuće godišnje površine prebiranja, ^ 16 |