DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Radi potpunosti spominjemo, da su do istog zaključka došli u Njemačkoj Prodan (33) i D a n e c k e r (9), 8, Daljna prednost stablimičnog gospodarenja leži u tome, što se kod tog oblika gospodarenja vodi računa o zrelosti svakog pojedinog stabla. Kod sastojinskog gospodarenja govorimo naprotiv o zrelosti sastojine kao cjeline. Uslijed toga se kod sastojinskog oblika gospodarenja događa, da se sijeku još nezrela stabla, a i obrnuto da zrela stabla propadaju. To je posljedica zvonolike strukture jednodobnih sastojina. (54 52 cm Sliika 4. Struktura drvne zalihe smrekove visoke regularne šume — i visoke preborne šume — — (Prema Flurj´-u). Ista dimenzija zrelosti (isti prsni promjer stabla) može se postići kođ_ stablimičnog gospodarenja ranije nego kod sastojinskog gospodarenja uz: inače jednake uvjete. Kod sastojinskog gospodarenja sastojina je zrela onda, kad je srednje sastojinsko stablo postignulo određenu dimenziju zrelosti od d cm prsne debljine (vidi sliku 3), No ta ista sastojina je već u svojoj ranijoj dobi (u starosti od a godina) sadržavala jedan dio zrelih stabala, koja bi se kod stablimičnog gospodarenja mogla posjeći u dobi od a godina. Prema tome će prosječna sječiva dob biti kod stablimičnog gospodarenja kraća od prosječne sječive dobi kod sastojinskog oblika gospodarenja — naravno za istu dimenziju zrelosti i za iste prilike. Na t2melju toga potpuno nam je jasno, da će preborna šuma sadržavati uz inače jednake okolnosti veću količinu debelih stabala negoli visoka regularna šuma. To nam postaje još razumljivija, kad uzmemo u obzir, da dsbljinski prirast u prebornof sastojini mnogo kasnije kulminira nego u jednodobnoj sastojini. Na tu je činjenicu prvi ukazao Flur y (11 ,str. 142), (Vidi sliku 4). Prednosti nejednodobnih sastojina sa stablimičnim gospodarenjem već su davno priznate u većini evropskih zemalja. Jednodobne se šume postepeno prevode u ne jednodobne. Kao primjer za to navodimo Švajcarsku. Ta je zemlja godine 1920 uputila svojim šumarijama jednu anketu, kojom se od šumarskih stručnjaka tražilo, da slikovito predoče kako bi po njihovom mišljenju trebale izgledati sastojine A, B, C nakon 30 i nakon 60 godina (vidi sliku 5), Između mnogih odgovora šumarskih stručnjaka donosimo ovdje samo odgovor šumara F. Stocklea (slika 5) iz Knuchelovog djela »M a- U |