DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 13 <-- 13 --> PDF |
dina posječeno je prebornom sječom 16,223 sv." Što to znači? Bore i je za vrijeme od 34 godine užio početnu drvnu masu i za to isto vrijeme uspostavio je novu drvnu zalihu. Nova drvna zaliha po svojoj količini jednaka je početnoj drvnoj zalihi, ali je po svojoj strukturi daleko povoljnija od nje. Srednje sastojinsko stablo u 1923 godini znatno se povećalo. Ono je iznosilo u 1890 godini za crnogoricu 1,35 sv., a 0,38 sv. za bukvu. U godini 1923 srednje stablo iznosilo je za crnogoricu 1,62 sv,, a za bukvu 0,55 sv. Da je Bore l primijenio u 1890 godini sastojinsko gospodarenje, on bi doduše realizirao istu drvnu masu, kao i kod stablimičnog gospodarenja, samo što u 1923 godini ne bi imao na panju drvnu masu od 16,150 sv. (oko 240 sv, po ha) nego bi imao jedan 34-godišnji letvenjak. Drvna masa tog Jetvenjaka bila bi od prilike tri puta manja od drvne mase preborne šume u 1923 godini. Najdeblja stabla tog letvenjaka ne bi dosegla vjerojatno prsni promjer od 30 cm, dok su najdeblja stabla preborne šume u 1923 godini imala prsnu debljinu od 90 cm. Zar nam ovi rezultati dovoljno ne govora o većoj produktivnosti staTslimičnog gospodarenja u odnosu spram sastojinskog gospodarenja u šumama jele i bukve. 7. Stablimičnim se gospodarenjem može postignuti kod vrst a dr već a sjen e ne samo veći, nego i vredniji prirast od onoga kod sastojniskog oblika gospodarenja. To proizlazi odatle, što je prirast jednodobne sastcjine funkcija starosti. Taj je prirast u početku malen, rano kulminira, a nakon toga pada. Takav tok prirasta odrazu je se u nejednakoj širini godova stabala uzgojenih u jednodobnim sastojinama. Ondje su godovi u početku široki, a prema periferiji bivaju sve uži i uži. Naravno da takva nejednakost širine godova smanjuje homogenost i finoću drveta*. Kakav je tok prirasta stabala preborne šume? U prebornoj šumi bukve i jele prirast mladika i tankih stabala je u početku usporen uslijed zastora starijih stabala; no kasnije -oslobađanjem i njegovanjem njihovih krošanja taj prirast postaje brži. Stablimičnim gospodarenjem bit će prema tomu prirodni tok prirasta reguliran, što će se odraziti u širini godova. Mjesto postepenog sužavanja godova od centra prema periferiji (sastojinsko gospodarenje), imat ćemo u prebornoj šumi bukve i jele drugačiju sliku. Ondje će godovi biti u centru uski, a prema periferiji poprečnog presjeka širi (ek ´ U ovom je primjeru redukcloni, faktor 0,8. * ** Pa ipak je naša fina slavonska hraistovinia produkt sastojinskog gospodarenja, Fiinoća silavonslke hrastovine postignuta je specijalniim sastojinskim oblikoim gospodaretnja, kojim se favoriziTao visiinskii priiraist na račun deib´Ijiinskog prirasta. Uzgajane su ^uiste sastojine u kojima su provađane slabe, niske prorede. U krošnje stabala glavTie sastojine se nije diralo, tako da se kroišnje nisu mogle doivoljno razviti u širinu, nego su se razvijiale u visinu, papriimajući vrlo često bioast obliik. Na taj je način pojačao viisiiinski prirast do maksimuima, dok je debljinsiki prirast pao tako reći na miniimum. Uslijed toga, a djelomično i zbog stojbins.kiih prilika, godovi slav-oinske hrastov´iine BU uski, a nazlike u njihovoj širini, od cerntra proma periferiji su neznatne. Tako je postignuta fina slavonska hrastovima. Smanjenje kvantitativnog prirasta kompemziTalo se sa povećanjem kvalitativnoig prirasta. To je njemaičlka Hartigova škola, koja se u jia® primjenjivala sve do nedai\Tio, i to naročito u šumama bivšilh imovnih oipć´ina (40). Takvim smo gospodarenjem postignuti doduše finoću drveta, no istodobno STno stvorili neotporne i nezdrave sastojine, koje danas masovno stradaju. 11 |