DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 11 <-- 11 --> PDF |
der je bolje sačuvano blagotvorno djelovanje šume (zaštitna i estetska funkcija šume). Neprekidnim održavanjem prebornih sastojina smanjuje se i mogućnost krčenja, što se češće dešava kod sastojitnskog gospodarenja. To je razumljivo zbog toga, što kod sastojinskog gospodarenja ostaje tlo dulje ili kraće vrijeme golo, tako reći spremno za pretvorbu u drugu vrstu kulture. 6. Kod onih vrsta drveća, koje u mladosti traže zasjenu, kao na pr. jela, stablimično gospodarenje ekonomičnije raspolaže sa zemljištem nego sastojinsko gospodarenje. Kod sastojinskog oblika gospodarenja svakom je dobnom razredu posebno osigurana jednaka površina tla za njegov razvoj. U prebornoj šumi nije tako. U njoj vrlo dobro uspijevaju tanka stabalca prvih nekoliko debljinskih stepenova pod zastorom starijih stabala. Prema tome u prebornoj šumi nije svakom dobnom razredu rezervirana posebna j>ovršina tla, kako je to kod sastojinskog oblika gospodarenja. To znači, da ista drvna zaliha jelovine zauzima manju površinu tla kod stablimičnog nego kod sastojinskog gospodarenja. Na temelju toga, kao i svega onoga što smo istaknuli, možemo zaključiti, da stablimični oblik gospodarenja omogućuje veći kvantitativni prirast kod vrst a drveć a sjen e negoli sastojinski oblik gospodaremja. Da bismo mogli naučno ispitati i uporediti ekonomski efekt stablimičnog gospodarenja spram ekonomskog efekta sastojinskog gospodarenja, trebalo bi provesti istraživanja na dvije gospodarske jedinice jednake površine sa istim sastojinskim i stojbinskim odnosima. Osim toga gospodarska struktura obih gospodarskih jedinica morala bi biti pravilna. To znači, da bi u gospodarskoj jedinici sa sastojinskim gospodarenjem morali biti zastupani svi dobni razredi s podjenakim produktivnim površinama. Gospodarska pak jedinica sa stablim^ičnim gospodarenjem morala bi se sastojati od / prebornih sastojina (ili sječina) sa optimalnom drvnom zalihom i strukturom . Na temelju dugogodišnjih komparativnih ispitivanja i uporedivanja godišnjih prihoda dobivenih u jednoj i u drugoj gospodarskoj jedinici mogli bismo doći do željenih rezultata, Evidentno je, da su preduvjeti za takva istraživanja veoma teški, tako da do danas nemamo u tom smjeru vjerodostojnih podataka. Međutim, dugogodišnji rezultati kontrolnih metoda u čistim jelovim i mješovitim jelovim šumama s bukvom i smrekom mogu nam ipak donekle poslužiti za takva istraživanja´. B i o 11 e y je u odjelu 9 šume Couvent kantona Neuchatel (Švajcarska) posjekao prebornom sječom za vrijeme od 42 godine u toku od 7 ophodnjica ukupnu drvnu masu od 1.042 sv. (24, str, 7 i 25, str, 28). Nakon 42 godine početna drvna zaliha tog odjela nije se smanjila, nego se šta više povećala i popravila po svojoj strukturi. ^ Istiičemo. da smo morali posegnuti za stranom Literaturom, jer ne raspOilažemo vlastitim podacima, pošto* se konitrolina metoda nije kod nas priimjenjivala. Koiliiko nam je poznato i-zrađen je u Hrvatskoj saimo jedan, uređajni elaborat po´ kontrolnoj metodi. To je gospodarska osnova za bivšu z. z. Kurilovec-Kušanec (kotar Velika Gorica), koja je sastavljena po Markićevi m direktivama. U SlovenSji je Pogačni k priimiijeniio kontrolnu mctodiu u svojoj šumi na Pohorju (Lehen). Međutim podaci iz tih šuma nisu ni dovoljno pouzdani ni dovoljno stari da bi mogli´ poslužfti spomenutoj svrsi. |