DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Troškovna vrijednost produkata dobivenih iz 1 prm destilacionog drveta postavno tvornica iznosila bi: Kod rada u pokretnoj uspravnoj destileriji . 525,50 Din Kod destilacije u stalnoj tvornici ... . 614,75 ,, Prema tome primjenom pokretnih postrojenja sa uspravnim retortama pokazuje se ušteda po 1 prm destilacionog drveta u iznosu 89,25 Din. Naravna stvar da se ovaj obračun osniva na pretpostavci da je tvornica suhe destilacije u stanju da dalje preradi sirovi drvni ocat dobiven destilacijom u pokretnim postrojenjima. Pred stručnjacima drvne industrije leži zadatak da metodu destilacije drveta u pokretnim postrojenjima razrade tako, da se na licu mjesta dobivaju iz sirovog drvnog octa finalni proizvodi te da se na taj način još više doprinese sniženju troškova proizvodnje i dođe do veće količine proizvoda suhe destilacije drveta, Ing. R. Benić OBNOVA ČETINARA POSREDSTVOM LIŠĆARA Opće je poznata činjenica, da u šumama nastaje -prirodna izmjena vrsta drveća. Ta pojava jasno se opaža u pretežno čistim sastojinama jednolikog oblika s dva sloja krošanja; manje se može opaziti u mješovitim sastojinama napose vertikalnog sklopa, jer izmjena vrsta nastaje pojedinačno i u malim grupama. U gospodarskoj šumi izmjenu vrsta drveća redovno izaziva čovjek svojom intervencijom u prirodne procese: uzgojnim odnosno eksploatatorskim zahvatima odviše se otvara sklop i tim se pogoduje vrstama svijetla, pod čijim gustim sklopom se potom ponovno nasele vrste sjene, — ili se iz bilo kojih razloga uklanja jedna vrsta pa unatoč te intervencije ona se ponovno pojavi ali u mnogo većoj količini negoli ranije a pogotovo ako podnosi ili treba više svjetlosti i ako je sklop odviše otvoren. Na prirodnu izmjenu vrsta drveća uz svjetlost djeluju dakako i neki drugi enološki faktori, ali svijetlo je jedan od najvažnijih utjecajnih faktora. U prebornim šumama na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske danas se većinom pod sloj krošanja jele naselila bukva, u pojedinim predjehma ili u njihovim dijelovima ispod bukve pojavila se jela. Na stan.štima na silikatnoj podlozi, za koja se smatralo da pripadaju isključivo jeli, pod njen otvoren sklop prodrla je bukva tolikom količinom, da onemogućuje pomlađivanje jele. Slična pojava zbiva se u sastojinama bora; na pr. u predjelu Visibaba kod Plitvičkih jezera ispod sloja progaljene sastojine bora razvile su se grupe gustog jelovog pomlatka. Ispod sloja smreke u predjelu Mačkovica i Bitoraj kod Fužina u Gorskom Kotaru i drugdje uzrastao je gust mladik jele. Ovo je redovna pojava u navedenim šumama. Ali tu i tamo nailazi se i na druge vrste drveća, pod koje se uspješno naselila jela; na pr. u šumskom predjelu Brloško kod Fužina na silikatnoj podlozi. U tom predjelu 423 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 42 <-- 42 --> PDF |
bio je vihor uništio dio jelove sastojine. Na tu čistinu vremenom naselile su se breza, topola, jarebika, lijeska. Kad su stabla tih vrsta uzrasla, pod sklopom njihovih krošanja razvila se povoljna mikroklima: tlo je postalo svježe, jer je umanjeno strujanje vjetrova odnosno raznošenje vlage iz zraka i tla, tlo nije neposredno izloženo suncu pa je također i zato umanjeno isparivanje vlage; vjetar nije odnosio listinac i taj se u povoljnoj mikroklimi normalno mineralizirao; time su ujedno poboljšana fizikalna i biološka svojstva tla. Na tako pripremljenom tlu uz dobru mikroklimu jelovo i smrekovo sjeme imalo je povoljne okolnosti za klijanje, pojavio se obilan pomladak i pod dobrom zaštitom krošanja razvija se u gusti mladik. Tako je mala sastcjina lišćara stvorila dobre okolnosti i pomogla obnovu četinjara. Gdje u tom predjelu navedenih liščara na čistinama nema, jelov pomladak nije obilan. Slična pojava primjećena je u predjelu Jelenski Jarak kod Vrbovskog. Iz navedenog možemo povući ovaj zaključak; na tlima silikatne podloge na kojima su iz bilo kojeg razloga nastale oveće čistine, treba u svrhu bolje obnove četinjara osnivati predkulture unošenjem breze i eventualno topole, da te vrste pomognu dobru obnovu četinjara i da onemoguće razvoj gustog korova. Breza nema velike zahtjeve na tlo i uopće na stanište, lako se naseli na degradirana, kisela tla; otporna, je mrazu, u prvoj mladosti (15—20 god.) brzo prirašćuje, pa se zato umjetno pošumljavanje jele, smreke i breze može istovremeno izvršiti; potreba na svjetlosti joj je vrlo velika, jedva podnosi pcstranu zasjenu druge vrste; na tla obrasla travom i korovom može se unositi samo sadnjom a sjetvom (u jesen i rano proljeće ili po snijegu na ravnom zemljištu — gustom sjetvom) tek nakon uništenja trave i korova. Brezov.na je vrlo žilava te zbog toga njenog svojstva ima dobru prođu; mnogo se traži u svrhu´izrade klinaca za obuću te za izradu pojedinih dijelova kola; brezove grane mogu se dobro upotrebi ti za metle. Stoga se osnivanjem predkultura breze može postići dvostruka korist: dobra obnova četinjara i drvni sortimenti. Kad se pomladak četinjara razvije, brezu treba uklanjati iz sastojine proredivanjem a napose kad pomladak dostigne njene krošnje. To iz razloga što bi brezove grane šibale i oštećivale vrhove stabalaca četinjara. Nakon uklanjanja breze, ugibanjem njenog plitkog korijenja rahli se tlo a time se i nadalje stvaraju povoljne okolnosti za razvoj mladika. Pošumljavanje ovećih čistina u prebornim šumama na silikatnoj podlozi trebalo bi predvidjeti planom uzgajanja s posve određenim gospodarskim ciljem: najprije pretkulture breze i potom sastojine četinjara. Obnova četinjara može se doduše dobro postići i neposredno: na pr. sadnjom, ali tada se ne dobiva prihod od pretkultura. Šafar 424 |