DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Troškovna vrijednost produkata dobivenih iz 1 prm destilacionog drveta postavno tvornica iznosila bi: Kod rada u pokretnoj uspravnoj destileriji . 525,50 Din Kod destilacije u stalnoj tvornici ... . 614,75 ,, Prema tome primjenom pokretnih postrojenja sa uspravnim retortama pokazuje se ušteda po 1 prm destilacionog drveta u iznosu 89,25 Din. Naravna stvar da se ovaj obračun osniva na pretpostavci da je tvornica suhe destilacije u stanju da dalje preradi sirovi drvni ocat dobiven destilacijom u pokretnim postrojenjima. Pred stručnjacima drvne industrije leži zadatak da metodu destilacije drveta u pokretnim postrojenjima razrade tako, da se na licu mjesta dobivaju iz sirovog drvnog octa finalni proizvodi te da se na taj način još više doprinese sniženju troškova proizvodnje i dođe do veće količine proizvoda suhe destilacije drveta, Ing. R. Benić OBNOVA ČETINARA POSREDSTVOM LIŠĆARA Opće je poznata činjenica, da u šumama nastaje -prirodna izmjena vrsta drveća. Ta pojava jasno se opaža u pretežno čistim sastojinama jednolikog oblika s dva sloja krošanja; manje se može opaziti u mješovitim sastojinama napose vertikalnog sklopa, jer izmjena vrsta nastaje pojedinačno i u malim grupama. U gospodarskoj šumi izmjenu vrsta drveća redovno izaziva čovjek svojom intervencijom u prirodne procese: uzgojnim odnosno eksploatatorskim zahvatima odviše se otvara sklop i tim se pogoduje vrstama svijetla, pod čijim gustim sklopom se potom ponovno nasele vrste sjene, — ili se iz bilo kojih razloga uklanja jedna vrsta pa unatoč te intervencije ona se ponovno pojavi ali u mnogo većoj količini negoli ranije a pogotovo ako podnosi ili treba više svjetlosti i ako je sklop odviše otvoren. Na prirodnu izmjenu vrsta drveća uz svjetlost djeluju dakako i neki drugi enološki faktori, ali svijetlo je jedan od najvažnijih utjecajnih faktora. U prebornim šumama na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske danas se većinom pod sloj krošanja jele naselila bukva, u pojedinim predjehma ili u njihovim dijelovima ispod bukve pojavila se jela. Na stan.štima na silikatnoj podlozi, za koja se smatralo da pripadaju isključivo jeli, pod njen otvoren sklop prodrla je bukva tolikom količinom, da onemogućuje pomlađivanje jele. Slična pojava zbiva se u sastojinama bora; na pr. u predjelu Visibaba kod Plitvičkih jezera ispod sloja progaljene sastojine bora razvile su se grupe gustog jelovog pomlatka. Ispod sloja smreke u predjelu Mačkovica i Bitoraj kod Fužina u Gorskom Kotaru i drugdje uzrastao je gust mladik jele. Ovo je redovna pojava u navedenim šumama. Ali tu i tamo nailazi se i na druge vrste drveća, pod koje se uspješno naselila jela; na pr. u šumskom predjelu Brloško kod Fužina na silikatnoj podlozi. U tom predjelu 423 |