DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 28 <-- 28 --> PDF |
voljavamo sa širokim i preširokim granicama: na pr: »juli-agust«, »oktobarnovembar « nekada čak »septembar-novembar« i t. d. Sistematskim opažanjima i ogledima u prirodi, uzimanjem probe za ispitivanje klijavosti svakih 10 ili 15 dana možemo kroz izvjesno vrijeme — opet ne previše kratko jer se i tu radi o prosjeku, t. j . o srednjoj vrijednosti, o aritmetskoj sredini podataka za više godina — možemo dakle kako rekosmo sasvim tačno utvrditi vrijeme kada se sjeme može smatrati zrelim. Nacrt uputstava za izdvajanje sastojina i stabala za proizvodnju kvalitetnog šumskog sjemena koja je izradilo Ministarstvo šumarstva FNRJ, govori o potrebi, da se »obrati pažnja i na fenolcške podatke«. Ovo je naročito potrebno kod izdvajanja hrastovih sastojina i stabala. Poznata je varijeteta našeg hrasta lužnjaka (Qu. Pedunculata var. tardissima) koju narcd u Hrvatskoj mjestimice zove hrast-jelenčak, jer mu se list potpuno razvije tek na dan Sv. Jelene 21 maja za razliku od hrasta-jurjevnjaka kod kojega je već na Sv. Jurja (23. IV.) potpuno razvijen i list i cvijet. U literaturi nisam sreo nikakvih podataka o fruktifikaciji kasne varijetete našeg hrasta. Njegova karakteristično-kasniji početak vegetacije ujedno uslovljuje skraćenu periodu vegetacije, jer je primjećeno da mu žir dozrijeva sa neznatnim zakašnjenjem svakako manjim nego što je bilo zakašnjenje kod cvijetanja i listanja, koje iznosi kako smo vidjeli mjesec dana. Moji ogledi na utvrđivanju klijavosti žira kasne varijetete pokazali su da taj žir koncem oktobra (23. X. 1937 god.) ima klijavost kao i žir tipične forme vrste Quercus pedunculata. Ali da bi se iz tih ogleda mogli povući valjani i za praksu mjerodavni zaključci nije dovoljno jednostavno usijati pregršt žira hrasta-jelinčćaka i upoređivati njegovu klijavost sa klijavošću drugih varijeteta; nužno je organizirati pokusno sakupljanje žira i ispitivati njegovu klijavost počev od 20 augusta pa sve do 20 novembra svaki treći-peti dan i to uporedno: žir rane (obične) varijete i žir kasnije varijete. Dok nemamo pouzdanih podataka mogla bi nam se desiti neugodna stvar: preranim sakupljanjem žira hrasta jelinčaka mogli bi dobiti nedovoljno zrelo sjeme. Šteta je velika jer ta odlika ima niz preimućstva koje se ne smiju zanemariti. Ovo se naročito odnosi na slučajeve gdje obje ove odlike rastu u blizini jedna do druge. Uzgred ćemo napomenuti da ruski šumari izričito naglašavaju kako nije dobro miješati žir raznih provinijencija baš s obzirom na fenološku diferencijaciju pojedinih odlika. Dendrofenološku službu treba povezati sa agrometeorološkom odnosno šumsko-meteorološkom; neophodno je potrebno utvrditi uzročnu vezu između pojedinih elemenata klime i sezonskih pojava u šumi, njihovog ubrzanja, zakašnjenja i uopšte odstupanja od prosjeka. Izračunavanje fenoloških srednjaka predstavlja za nas isto tako važan i hitan zadatak kao i izračunavanje meteoroloških srednjaka. Ovo tim više što se na šumarstvo u manjoj mjeri mogu primjeniti najnovije biološko-biometrijske metode SSSR, prema kojima se epizotična pa čak i maršrutna opažanja sa dovoljnom tačnošću uklapaju u šemu višegodišnjih srednjaka. Agrometeorološka služba SSSR već se koristi tim principima ali što se tiče šumarstva iskrsava pred nama i ovdje uvijek isticana i bezbroj puta naglašavana razlika između šumske i poljoprivredne proizvodnje, a to je duljina vremena produkcije. 410 |