DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Shema koju je postavio Kraft (6), razumljivo je da može u najbolju ruku prikazati tek rezultat procesa razvoja stabala, otpadanja stabala u sastojim a ne sam proces. Ta klasifikacija prikazuje ga kao gotovu stvar, u jednom datom momentu, kao sliku zaustavljenu u stanju mirovanja i razumljivo je da su je u novije vrijeme ocijenili kao statičku (Tkačenko, Sukačev, Sokolov i dr.}. Kraftova klasifikacija stabala Kraftova klasifikacija u stvari ne zadovoljava potpuno uzgajivača, jer ne daje u svakom slučaju dovoljan uvid u mogućnosti razvoja sastojine. Njena je predodžba o procesu u biljnom svijetu utoliko netočna, što se u prirodi procesi ne zbivaju uvijek onako kako to iz sheme izlazi. Umjetna klasifikacija razumljivo i nije u stanju da iscrpi sve moguće kombinacije i prelaze što ih srećemo u prirodi, a po mišljenju Tkačenka (5) — strogo uzevši i nema vladajućih i potlačenih stabala u sastojim. Kad se ne bi na osnovu zakonitosti, koje ona odražava određivala mjera uzgojnih radova i sastojina se odgajala za budućnost, moglo bi se misliti da Kraftova klasifikacija i nema za osnovnu zadaću da daje perspektivu sastojinskog razvoja. Odabirući stabla iz pojedinih razreda, pojedina uputstva i škole prorjedivanja u stvari moraju voditi računa o tome što će biti sa stablima koja preostanu nakon prorede, ona moraju imati jasnu sliku o daljnem razvoju sastojine. Kraftova klasifikaciona shema sama po sebi ne odrazuje potencijaldinamiku što se vidi u tome, da na pr. u izvjesnim slučajevima neko stablo II. klase nakon nekog vremena može biti uvršteno u I. klasu. Ona više naginje gledanju da će to isto stablo prije preći u III. nego u neku višu 327 ( |