DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Iz tabele koja prikazuje prirodnu trajnost drveta donosimo podatke o trajnost» evropskih vrsta drveta: Trajnos t 0 d o 5 godina : crna borovina (bijel), johovina, jasenovina, bukovina, brezovina, brestovina, božikovina, grabovina, divlja ´kestenovina, lipovina, javorovina .topolovina, platanovina i vrbovina; Trajnos t 5 do 10 godina : jelovina, primorska borovina .obična borovina, smrekovina, cerovina; Trajnos t 10 do 15 go dina: ariševina, tisovina, kestenovina pitoma, hrastovina, bagremovina i orahovina; Trajnost preko lßgodina: cedrovina i neke egzote. Benić E. W. J. Phillips, Identification of Softwoods by their microscopic structure (Raspoznavanje čamovine po njezinoj mikroskopskoj strukturi) — Forest Products Research Bulletin No 22. — London, 1948. — Sadrži: 56 stranica, 36 slika u prilogu (3 table), 5 slika u tekstu i .1 tabele. Navedena brošura je zapravo ključ za mikroskopsko raspoznavanje čamovine. Namijenjena je svima onima koji se bave tehnologijom drveta. Ključ je sastavljen na temelju brojnih podataka. Obrađene su slijedeće botaničke porodice (po klasifikaciji Pilgera): ........, Podocarpaceae, Aura´carieceae, Cephalotaxaceae, Pinaceae, ....diaceae i Cupresaceae. U ključu je obrađeno više od jedne stotine najvažnijih specijesa, a sadrži odlične mikroifotografske snimke. Kod izrade ključa pisac se je osim vlatitish opažanja služio i brojnom literaturom koja je navedena u popisu. Benić F. H. Armstrong, Flooring hardwoods: tehir wear and anatomical structure (Tvrdo drvo za popođivanje — njegovo habanje i. anatomska struktura) — Forest Products Research Bulletin No 21. — London, 1948. — Sadrži: 1Q stranica teksta i 20 slika u prilogu. Upotreba drveta za gradnju podova je znatna. Drveni podovi se upotrebljavaju kako kod popodivanja industrijskih i javnih zgrada tako i u stambenim prostorijama. Ispitivanja su pokazala da otpor drvene površine prema habanju i raspadanju ne stoji samo u relaciji spram težine drveta nego je u velikoj mjeri uvjetovan anatomskom strukturom drveta te količinom, veličinom i rasporedom pora. Radi toga je, kod upotrebe drveta za gradnju podova, vrlo važno, poznavanje anatomske građe drveta. Brošura prikazuje pokuse i promatranja koji su vršeni u cilju da se ustanovi veza između poroznosti drveta te rasporeda poira i čvrstoće haban ja tvrdog drveta koje se upotrebljava za popođivanje. Uspjele mikroifotografije prikazuju rezultate ovih ispitivanja, istrošenost drveta koje je bilo dugo vremena u upotrebi, kao i razlike koje postoje između čvrstoće drveta na habanje kod impregniranja podova nekim sredstvima. Benić Gäumann E.: Der Einfluss der Meereshöhe auf die Dauerhaftigkeit des Lärchenholz (Utjecaj nadm. visine na trajnost ariševog drveta). — Mitteilungen der Schweiz. Anstalt für das forstl. Versuohswesen, XXV Bd., H. 2, Zürich (1948., str. 70. Istražujući u ranijim godinama (1930) utjecaj nadm. visine na trajnost drveta kaoi otpornost protiv uzročnika truleži kod smreke i jele, autor je utvrdio, da smreka iz nadm. vis. 400—5O0 m za .. brže podliježe truleži od jele, a u nadm. vis. ...—il200 m. slučaj je obratan. U ovoj je radnji autor to isto pitanje obradio kod ariša (Larix decidua Mili.). Pokusna su stabla obarana u julu i augustu 1937—40 g. Nadm. visine staništa kreću se 460—ailOO m, starost 75—360 g. Spec, tež. drveta iz nadm. vis. 1950 m iznosila je 0,44, iz nadm. vis. 1400 m 0!,5i8, nadm. vis. 800 m 0,77, a iz nadm. vis. 5O0 m 0,64. Prosj. količina oborina 685—<1.60 mm. Prosj. širina goda 0,71—i2,96 mm, promjer stabala u visini 1,,3 trn 24—66 cm (bez kore), visina 117,5—40,8 m. U pokus je uzeto 75 stabala, a uzorci za ispitivanje uzeti su iz visine 5 i 9 m. Najveći broj stabala potječe iz 1800 m. Ekspozicija sastojina te sadržaj vapna u tlu varira u jakoj mjeri. Unatoč nejednolič 382 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 65 <-- 65 --> PDF |
nosti stabala u visini i promjeru, pokusni materijal je homogen, jer su pokusna stabla različite visine i promjera jednako razdijeljena u svim nadm. visinama. Obzirom na starost, materijal je nehomogen, jer su obarana za sječu zrela stabla, a u nižim predjelima postizavaju tu zrelost stabla ranije. I u prosjeku širine goda materijal je nehomogen, jer sa nadm. vis. pada prosječna širina goda. Metodika rada je ova: Srce drveta samljeveno je u pilovinu, te količina koja odgovara 40 gr suhe substance stavljena u Erlenmeyerove tikvice. Izvršena je hladna sterilizacija formalinom, kako bi se izbjeglo promjene kern, sastava. Kao uzročnik truleži uzet je Polyporus vaporarius (= Poria Vaillantii Fr.). Djelovanje gljive trajalo je 48 nedjelja. Nakon završetka pokusa, pilovina je osušena do konst. težine, odvagana, te diferenca od 40 gr. daje gubitak suhe substance, umanjena za suhu tvar micelija, Unutar jednog stabla trajnost (otpornost) raste od podnožja debla ka sredim i onda opet pada. Najtrajnije je drvo u visini 9—13 m, za 5% trajnije od 3-—7 m. Najmanje je otporno deblo od 1—5 m. Unatoč individualnih razlika (utjecaj biotipova, milje, iitd.) postoji razlika u otpornosti kod pojedinih nadm. visina. Ariš iz 11100— 11700 m podliježe truleži za ´/s manje od onog ispod i iznad te visine. Autor ne dozvoljava iz ove znanstvene činjenice izvući neke gospodarske zaključke, jer gosp. vrijednost drveta ovisi i o drugim faktorima (čvrstoća, mogućnost obrade, čistoća od grana itd.). Osim toga postoji mogućnost da se te razlike u trajnosti i otpornosti protiv truleži izjednače za vrijeme sušenja i- čišćenja drveta. Ne pes toj i korelacija te nadm. visinom uvjetovane različite otpornosti te starosti drveta, širine goda, sp. tež., sadržaja masti, lignina i stupnja osržavanja .... drveta. U koliko ovi faktori i utječu, njihov je utjecaj manji od utjecaja nadm. visine. Na završetku autor zaključuje ovo: treba razlikovati biološku i gospodarsku krivulju trajnosti drveta. Kad bismo iz svih nadm. visina uzimali materijal jednake starosti, tada bi radi inkrustacije jezgre drveta sa rasućom nadm. visinom trajnost drveta morala rasti. Međutim to nije bio slučaj radi toga jer, po autoru, dva faktora igraju kod toga ulogu: 1. Kemijski sastav.drveta, koji radi inkrustacije uvjetuje rastuću otpornost sa rastućom nadm. visinom. 2. Unutarnja micelarna građa, koju još ne možemo brojčano izraziti, koja je u optimalnoj nadim, visina nepovoljnija za razvoj gljive, te enziimatskom djelovanju gljive daje jiačd otpor. Izbacimo li međutim faktor v b»r. 2, jer ga još ne možemo dokazati, tada slijedi, da sa rastućom nadm. visinom raste i trajnost drveta. Međutim, kako smo ranije naveli, autor je utvrdio, da je drvo najtrajnije iz nadm, vis. 1100—>170O m, a preko 1700 manje trajno. To objašnjava autor time, što je godišnji prirast u većim nadm. visinama manji, pa drvo postizava dozrelost za sječu mnogo kasnije. Radi toga ono se obara kad je već prestarilo obzirom na promjene micelarne strukture (a ne grbue kemijske), te radi toga nije više otporno na razarače drveta. Ta prestarjelost drveta (u biološkom smislu) uzrokom je slabije trajnosti istraživanog materijala iiz nadm. visine preko 11700 m. Kao posljedica toga, dobivamo gospodarsku krivulju, koja pokazuje, da je drvo ariša iz nadm. visine 111010—11700 najtrajnije. Smatram, da bi bilo vrlo interesantno ispitati otpornost naših najvažnijih vrsta drveća iz različitih nadm. visina, jer je sigurno, da naša staništa, specifična po svom sastavu, daju i različitu krivulju otpornosti, a iz toga bi se mogli povući i neki za. praksu vrijedni zaključci. Dr Kišpatić 383 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 66 <-- 66 --> PDF |
II, savjetovanje šumarskih inženjera i tehničara NR Bosne i Hercegovine Društvo inženjera i tehničara NR Bosne i Hercegovine, Sekcija šu mara Sarajevo, održava dne 13. i 14. januara il950. god. u Sarajevu svoje II savjetovanje. Dnevni red savjetovanja je slijedeći: 1« Borba za visoku produktivnost (referat); 2. Uzgoj:, zaštita i racionalno iskorištenje šuma (referat); 3. Organizacioni problemi DIT-a (referat); 4. Diskusija po referatima; 5. Zaključci i rezolucija. Na savjetovanju će se organizirati i izložba stručnih knjiga, kako bi se inženjeri i tehničari upoznali sa novim stručnim djelima. II. savjetovanju inženjera i tehničara šumarske struke NR Bosne i Hercegovine želimo mnogo uspjeha. Uredništvo Pretplatnici! Javljajte nam svaku promjenu adrese da Vam možemo uredno i na vrijeme dostavljati Šumarski list. Ne zaboravite podmiriti godišnju pretplatu. List se izdržava iz pretplate i redovno izlaženje lista ovisi o Vašoj redovnoj pretplati. Naš čekovni račun: Komunalna banka Zagreb, broj 4-1-9560360, Uprava »Šumarskog lista« 384 |