DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Iz tabele koja prikazuje prirodnu trajnost drveta donosimo podatke o trajnost» evropskih vrsta drveta: Trajnos t 0 d o 5 godina : crna borovina (bijel), johovina, jasenovina, bukovina, brezovina, brestovina, božikovina, grabovina, divlja ´kestenovina, lipovina, javorovina .topolovina, platanovina i vrbovina; Trajnos t 5 do 10 godina : jelovina, primorska borovina .obična borovina, smrekovina, cerovina; Trajnos t 10 do 15 go dina: ariševina, tisovina, kestenovina pitoma, hrastovina, bagremovina i orahovina; Trajnost preko lßgodina: cedrovina i neke egzote. Benić E. W. J. Phillips, Identification of Softwoods by their microscopic structure (Raspoznavanje čamovine po njezinoj mikroskopskoj strukturi) — Forest Products Research Bulletin No 22. — London, 1948. — Sadrži: 56 stranica, 36 slika u prilogu (3 table), 5 slika u tekstu i .1 tabele. Navedena brošura je zapravo ključ za mikroskopsko raspoznavanje čamovine. Namijenjena je svima onima koji se bave tehnologijom drveta. Ključ je sastavljen na temelju brojnih podataka. Obrađene su slijedeće botaničke porodice (po klasifikaciji Pilgera): ........, Podocarpaceae, Aura´carieceae, Cephalotaxaceae, Pinaceae, ....diaceae i Cupresaceae. U ključu je obrađeno više od jedne stotine najvažnijih specijesa, a sadrži odlične mikroifotografske snimke. Kod izrade ključa pisac se je osim vlatitish opažanja služio i brojnom literaturom koja je navedena u popisu. Benić F. H. Armstrong, Flooring hardwoods: tehir wear and anatomical structure (Tvrdo drvo za popođivanje — njegovo habanje i. anatomska struktura) — Forest Products Research Bulletin No 21. — London, 1948. — Sadrži: 1Q stranica teksta i 20 slika u prilogu. Upotreba drveta za gradnju podova je znatna. Drveni podovi se upotrebljavaju kako kod popodivanja industrijskih i javnih zgrada tako i u stambenim prostorijama. Ispitivanja su pokazala da otpor drvene površine prema habanju i raspadanju ne stoji samo u relaciji spram težine drveta nego je u velikoj mjeri uvjetovan anatomskom strukturom drveta te količinom, veličinom i rasporedom pora. Radi toga je, kod upotrebe drveta za gradnju podova, vrlo važno, poznavanje anatomske građe drveta. Brošura prikazuje pokuse i promatranja koji su vršeni u cilju da se ustanovi veza između poroznosti drveta te rasporeda poira i čvrstoće haban ja tvrdog drveta koje se upotrebljava za popođivanje. Uspjele mikroifotografije prikazuju rezultate ovih ispitivanja, istrošenost drveta koje je bilo dugo vremena u upotrebi, kao i razlike koje postoje između čvrstoće drveta na habanje kod impregniranja podova nekim sredstvima. Benić Gäumann E.: Der Einfluss der Meereshöhe auf die Dauerhaftigkeit des Lärchenholz (Utjecaj nadm. visine na trajnost ariševog drveta). — Mitteilungen der Schweiz. Anstalt für das forstl. Versuohswesen, XXV Bd., H. 2, Zürich (1948., str. 70. Istražujući u ranijim godinama (1930) utjecaj nadm. visine na trajnost drveta kaoi otpornost protiv uzročnika truleži kod smreke i jele, autor je utvrdio, da smreka iz nadm. vis. 400—5O0 m za .. brže podliježe truleži od jele, a u nadm. vis. ...—il200 m. slučaj je obratan. U ovoj je radnji autor to isto pitanje obradio kod ariša (Larix decidua Mili.). Pokusna su stabla obarana u julu i augustu 1937—40 g. Nadm. visine staništa kreću se 460—ailOO m, starost 75—360 g. Spec, tež. drveta iz nadm. vis. 1950 m iznosila je 0,44, iz nadm. vis. 1400 m 0!,5i8, nadm. vis. 800 m 0,77, a iz nadm. vis. 5O0 m 0,64. Prosj. količina oborina 685—<1.60 mm. Prosj. širina goda 0,71—i2,96 mm, promjer stabala u visini 1,,3 trn 24—66 cm (bez kore), visina 117,5—40,8 m. U pokus je uzeto 75 stabala, a uzorci za ispitivanje uzeti su iz visine 5 i 9 m. Najveći broj stabala potječe iz 1800 m. Ekspozicija sastojina te sadržaj vapna u tlu varira u jakoj mjeri. Unatoč nejednolič 382 |