DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Ovaj grafikon, kao u ostalom i sve do sada poznate formule, daje podatke uz pretpostavku da je poprečni presjek trupca krug. U koliko su veća odstupanja u toliko stvarni rezultati više odstupaju od onih, koje pročitamo. it u PO PS 30 3S 40 (S St/ Ji 60 67 70 Z> .-w V PO Pj X´ j´-> te ti so j$ so &f 70 7S so ćež/s/e /?./!./.7? SI. 2 Upotreba grafikona bila bi vrlo korisna i potrebna kod rada u našim pilanama, jer ona olakišava posao oko sastavljanja rasporeda pila u jarmu, a podatci grafičkog obračuna su tačniji, nego po bilo kojoj empirijskoj formuli. J. Pašalić PROZVODNJA I PRIMOPREDAJA FURNIRSKE OBLOVINE Budući da stojimo neposredno pred novom drvosječnom kampanjom, to bih se üelio osvrnuti na priređivanje furnirske oblovine, koja je veoma često kod preuzimanja sporna iako postoji J. S., koga se valja pri tom držati. Ujedno bih ovom prilikom želio upozoriti na izvjesne manjkavosti, koje dovađaju do neželjenih sporova i stalno smetaju u proizvodnji. Ove manjkavosti su često plod nepažnje, nesavjesnosti, a i nestručnosti. Kod predaje i preuzimanja trupaca, a i kod proizvodnje furnira uočavaju se mnoge pogreške na trupcima, koje su plod nepažnje .. izradbi i izvozu kao što su: 4 .. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 52 <-- 52 --> PDF |
pukotine nastale pri rušenju, loše prikrajanje stabala, koje ometa mogućnost da setrupac pravilno iskoristi, pukotine od klamfi, prekasno´ ili loše konzervirani trupci itd. Kad bi se posvetilo malo više pažnje obaranju, prekrajanju (einlegovanju), prerezivanju, udaranju klamfi pri izvozu, te konzerviranju trupaca, mnoge bi se pogreške na ovaj način uklonile, koje i te kako smetaju pri proizvodnji furnira. Zar nije žalosno pogledati lijepo stablo, kad mu je najvredniji dio rascjepljen ili prebijen, te time za namijenjenu svrhu uništen? Pri izradi trupaca za furnir potrebno je da imamo u vidu slijedeće momente: 1. Da stablo oborimo na pravu stranu, t. j . onu gdje nema bojazni da će se slomiti ili prebiti. Ovo se naročito odnosi na hrastova ili jasenova stabla fine strukture, koja su uslijed krhkosti sklona lomljenju; 2. Da se pri obaranju nagnutih ili krivih stabala pazi, da se ovakva stabla ruše pod kutom 90´ prema smjeru nagnutosti stabla, te da budu dostatno podsječena. Nagnuto ili krivo stablo treba podsjeći sjekirom na onoj strani kamo ga se želi oboriti i to preko polovice njegove debljine, t. j . preko srca. Kad je srce presječeno, tada je opasnost od pucanja Ali cijepanja umanjena, a ostatak se može i pilom prerezati. Ako je nagib stabla tako velik, da bi i ovaj način obaranja bio riskantan; onda stablo treba oboriti kako se stručno kaže »na sjekiru« t. j . sjekirom sjeći sa tri strane u vidu trostrane piramide. Ovaj način daje 90% sigurnosti, da se stablo neće rascijepiti. Česti´ je slučaj, da lijepo stablo koje podpuno odgovara za proizvodnju furnira popuca, rascijepi se ili se prebije. Ovo zadnje se često događa što se stabla ruše jedno preko drugog. Prikrajanje — trupljenje (einlegovanje) staibala je najvažniji posao u tehnici proizvodnje trupaca. Pri ovom poslu valja imati u vidu, da onaj koji prikraja stablo mora biti stručnjak i poznavati osnovna svojstva, kako trupaca za pilanu (obzirom na klase), tako i za furnir, a to su: struktura, mjere i pogreške. Kad god dopuštaju ostale okolnosti, kao što je duljina, krivina, pogreške i si.,, stablo nastojati prepiliti preko kvrge ili grane. Izbjegavati prerezivanje t. j , prepiljivanje na čistom dijelu stabla, jer kvrge ili grane na čelu trupca donekle zaštićuju trupac od pucanja, a one^se u svakom slučaju i kasnije odpiljuju. Imajući u vidu naprijed navedene momente, to nam daje jamstvo, da će stablo biti pravilno prikrojeno i dobro iskorišćeno. Kod prikrajanja stabala za furnire treba se rukovoditi također i time, da dobijemo najpodesnije duljinske mjere, a koje se najčešće traže. To su duljine od 2,20 do 2,70 m i dvostruko´. Ostale mjere bilo kraće, bilo dulje manje su poželjne. Da bi se što bolje očuvala čela trupaca namijenjenih za furnir poželjno je (ukoliko je to moguće obzirom na pogreške (kao što su: krivine, pad promjera, usukanost itd.) ostaviti dvije dužine skupa. Također se preporučuje, gdje god je to moguće, ostaviti perač (žilište) na trupcu, jer time kako sam naprijed spomenuo čuvamo čelo trupca, koje je izloženo pucanju, zabijanju klamfi pri izvozu, pukotinama od sunca, zakišnjavanju itd. Gdje god postoji mogućnost, furnirskim trupcima treba dati prednost kod izvoza, da bi se mogli što prije preraditi. Inače trupce treba u najkraćem vremenu konzervirati t. j . premazati čela i plašt. * Kao sredstvo za zaštitu za premazivanje čela uzima se drvena smola (bitumen) i katran, a kao sredstvo za zaštitu plašta uzima se karbolineum. Da bi karbolineum mogao prodrijeti u svaku poru na plastu trupca, furnirske hrastove trupce treba okorati na pol kore t, j . crveno. Kao preventivna mjera protiv mušice poželjno bi bilo trupce mazati odnosno špricati već koncem aprila, a prema potrebi još jedaimput kasnije polovicom mjeseca juna, tada bismo mogli biti sigurni´, da trupci neće biti napadnuti od mušice, Premazivanje čela na trupcima treba obaviti mnogo ranije i to čim su čela donekle prosušena ,a to je već koncem mjeseca marta ili početkom mjeseca aprila. Konzerviranje mora biti obavljeno stručno. Loše konzerviranje trupaca šternije je, nego da uopće nije konzerviranje izvršeno, jer utjecaj sunca na čeonoj površini, koja je premazana crno, daleko jače i razornije djeluje pospješujući tkzv. »einlaufe, nego kod trupca sa bijelom površinom. 370 \ |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Prskanje ili premazivanje karbolineumo,m također treba na vrijeme obaviti, jer ako su trupci jednom napadnuti od mušice, tada je beskorisno kasnije mazanje i trošenje sredstva. Pored postojećeg Jugoslavenskog standarda, koji točno označuje koji se trupci imaju smatrati furnirskim, ipak su veoma česti slučajevi, da trupac ne odgovara propisima J. S. i uslijed toga dolazi do sporova između onoga, koji predaje i onoga koji preuzima trupce. Naročito su česti slučajevi spora kad se radi o djelomično sposobnim trupcima za furnire iz st. J. S. Ml.34 do 1....., a to sa % i % furnirski trupci. Često se smatraju djelomično sposobnim zä furnire takovi trupci, čiju je pogrešku veoma teško ocijeniti, napr.: rujavost, natrulost (žuta prnja), kružljivost, pogreške od bolesnih velikih grana, mušica itd. Ove pogreške je veoma teško ocijeniti, pa će često i dobrog stručnjaka zavesti u bludnju, jer ne zna kako daleko idu. Baš ovakovi trupci redovito su predmet predaje ako se radi o djelomično sposobnim trupcima za furnire. U ovakvim trupcima proizvađač želi predati obzirom na financijsiki efeikat, što veći procenat furnirskog drveta. Naravno preuzimao ne može stručno predvidjeti pregrešku, koja je sporna. Ovako preuzet trupac u tvornici ne daje očekivani rezultat, te u tom slučaju dolazi do naprezanja, da se dođe do kvalitetnog furnira, pa se zapostavlja procenat iskorišćenja drvne mase i dobar dio> ovog trupca ode u kratke furnire ili se škartira. Ovakve problematične, a naročito Vi furnirske trupce ne bi se smjelo forsirati za proizvodnju furnira, već bi ih trebalo predati pilani, koja će iz njih izraditi prvoklasnu visoko kvalitetnu građu. Za furnir bi trebalo uzimati samo polufurnirskc i cijele furnirske trupce. Kad bi uvažili naprijed izložene primjedbe, koje se odnose na proizvodnju furnirske oblovine i na njen kvalitet, držim, da bi se izvjestan procenat furnirske oblovine povećao, a tvornice furnira imale bi veći postotak iskorišćenja i dobile bolje dimenzije. Time bi se nadoknadio onaj gubitak trupaca, koji su kao problematični predani pilanama na preradu. Marijan Tomljanović 371 |