DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 49 <-- 49 --> PDF |
.7-. prakse .. praksu OBRAČUNAVANJE POTREBNIH FAKTORA KOD SASTAVLJANJA RASPOREDA PILA U JARMU Kod sastavljanja rasporeda pila u jarmači moramo, unaprijed znati pojedine dimenzije piljenica, koje želimo dobiti, odnosno ležište prizme kod prizmiranja ili širinu piljenice kod piljenja u cijelo. Jelovinu najčešće pilimo tehnikom prizmiranja, te nam je u tom slučaju potrebno znati koliko treba da iznosi ležište prizme. Na temelju toga, naime, određujemo raspored pila jarmače koja će dalje piliti ove prizme. Pravilan i najpovoljniji raspored pila jarmače možemo izvršiti jedino ako znamo ležište prizme. Kod piljenja grede zadanog profila potrebno je obračunati najmanju debljinu trupca iz kojega još možemo ispilitu tu gredu. Nekada pak moramo odrediti najpovoljniju širinu prizme prema poznatoj debljini trupca, kako bi ležište bilo jednako debljim prizme. Kod listača osim navedenih slučajeva pilimo bulove, i tada je potrebno znati kolika će nam biti širina vanjske piljenice, jer je njena najmanja širina određena, ili pak što je isto, moramo znati koliko od ukupne širine trupca možemo obuhvatiti bulom da bi dobili vanjsku poljenicu određene širine. U svima ovim proračunima susrećemo se sa tri veličine t. j . debljinom trupca »D«, debljinom prizme (širina piljenica, koje ćemo dobiti piljenjem prizme na jarmači) »b« i konačno sa ležištem prizme »a«. Kod piljenja bulova širina vanjske piljenice je zapravo ležište bula a kod izrade greda jedna je dimenzija grede širina prizme a druga njeno ležište. Spomenute tri veličine sastavljaju uvijek pravokutan trokut, te među njima postoji slijedeći odnos: D = Va2 + b2 (1) a = VD2 —b2 . (2) b = VD2 —a2 (3) Upotrebom ovih jednadžbi možemo uvijek iz poznata dva faktora obračunati treći. Upotreba matematskog obračunavanja traženih veličina je u praksi otežana, jer računanje sa njima traje duže vremena a osim toga pojedini od onih, koji sastavljaju raspored pila ne vladaju dovoljno sa matematikom da bi se njima mogli služiti. Praksa redovno operiše sa pojednostavljenim formulama, pomoću kojih se svi faktori računaju bez kvadriranja i vađenja korijena, nego zbrajanjem, množenjem ili dijeljenjem. Te formule naravno daju samo približne rezultate. 367 |