DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 48 <-- 48 --> PDF |
stranim i različitim zemljištima; kad bi svaki stručnjak jednom u dvije godine iznesao pozitivne i negativne strane pojedinih radova, sakupila bi se i rasprostranila mnoga nova iskustva te učvrstila ili revidirala stara, Od radova i okolnosti kod pošumljavanja spomenut ćemo samo neke: periodicitet, količina i kvalitet uroda sjemena, manipulacija sa sjemenom, biljkama i reznicama i njihov kvalitet, presađnja biljaka iz prirodnog ponika, efekat sjetve i sadnje pojedinih vrsta drveća u istim i različitim ekološkim okolnostima u proljeće i jesen, borba s korovom i štetnicima u šumskim rasadnicima, utjecaj suiše i vjetrova na pošumljavanje i borba s tim abiotskini faktorima, borba s biotskim štetnicima (kukcima i bolestima), bivše i sadašnje stanje degradiranih šuma i tla te njihov razvoj nakon izvršene melioracije. Nadalje važan je problem pošumljavanja s vrstama drveća i grmlja brzog rasta na pojedinim područjima te razvoj stabala koja se odlikuju naročito brzim i dobrim rastom i ujedno otpornošću protiv biotskih i abiotskih štetnika. Vrlo su važni utjecaji raznih uzgojnih postupaka na razvoj prirodnog pomlađivanja pojedinih vrsta drveća obzirom na obrast, smjesu i strukturu te prirast po količini i kakvoći. Na pojedinim šumskim čistinama, paljevinama, goletima i si. treba da se gdjekad podižu i njeguju pretkulture, pa bi bilo korisno objaviti opažanja o utjecaju dosadašnjih prirodnih i umjetno podignutih pretkultura na melioraciju tla i na razvoj sadašnje i buduće nove sastojine, kao i o ulozi pretkultura u snabdijevanju drvetom i u iskorišćavanju nekih sporednih šumskih proizvoda, O osobinama naših makija na pojedinim područjima vrlo malo znademo, kao što su njihov sastav po vrstama drveća i grmlja, struktura, starost, drvna masa, prirast, prihod i upotrebljivost, njihovo pretvaranje u viši uzgojni tip, unošenje raznih vrsta drveća, grmlja i niskog rašća posredno i neposredno korisnih za narodno gospodarstva, I t, d. Stečena iskustva i opažanja potrebno je objavljivati ne samo zbog prenošenja na druga radna područja, već i u svrhu prikupljanja podataka za što brži razvoj naše samostalne nauke i za otvaranje novih problema za sistematska naučna istraživanja. — U posljednje vrijeme u tome se već osjeća izvjestan napredak. Mnoga dragocjena iskustva iznose se na službenim sastancima i u službenim izvještajima te na sastancima šumarskih sekcija DIT-a, a da za njih uvijek ne saznaje šira stručna javnost. Tako iznesena iskustva trebalo bi naknadno provjeriti i ekscerptirati te u prikladnom obliku objaviti u stručnim časopisima i biltenima. U podatke, dobivene empirijom i opažanjem, često se neminovno uvuku i subjektivni utjecaji, to utoliko više što je učinjen manji broj opažanja i što su nedovoljno proučene okolnosti u vezi s dotičnom pojavom. Stoga pojedini tako dobiveni zaključci nisu uvijek objektivan odraz stvarnog stanja i razvoja. Da se sakupe što objektivniji podaci, potreban je dublji studij i na terenu i u svladavanju teoretske strane predmeta. Na tu temu osvrnut ćemo se opširnije drugom zgodom. 366 |