DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 47 <-- 47 --> PDF |
2. Kako unaprijediti našu literaturu o uzgajanju šuma. Odgovor na ta pitanja daleko bi prešao okvir ovog članka, pa ćemo se stoga osvrnuti samo na neke važnije pojedinosti, koje u svojoj cjelini utječu na razvoj naše literature o uzgajanju šuma. Ad 1. Analizom tadašnjeg stanja može se ustanoviti, da je veliki broj šumarskih stručnjaka većinom bio zauzet doznakom stabala za potrošište i tržište, a malo ih se je mogla baviti njegom i melioracijom šuma, pošum-, ljavanjem i pravilnim uzgojnim sječama. Jedan od važnih uzroka toj pojavi bio je premalen broj stručnjaka visokoškolske i srednjoškolske kvalifikacije, kaoi i malobrojno i nedovoljno spremno pomoćno terensko i uredsko osoblje, čije su poslove često obavljali stručnjaci više kvalifikacije i obratno. Rezultate svoga rada uzgajači i pošumljivači većinom nisu mogli sustavno pratiti, a dosljedno tome nisu mogli otkrivati dobre i loše strane tog rada niti razvoj pojedinih dijelova povjerenog im upravnog objekta. Uzrok tome bili su česti premještaji osobito onih stručnjaka, koji se nisu mogli prilagoditi postojećim objektivnim okolnostima. Novi stručnjaci ili nisu mogli ili nisu htjeli prihvaćati iskustva svojih predšasnika; pojedinci ih nisu pravilno primjenjivali, jer se primopredaja uredovanja obavljala većinom samo ix uredu. I tako su mnoga iskustva za našu praksu i nauku zauvijek propala, ili nisu kontinuirani nastavljena. Mnogi stručnjaci na svojim službenim i, još više, na privatnim sastancima iznosili su i izmjenjivali svoja iskustva, a rijetko su ih stariji i odgovorni drugovi poticali da svoje znanje iznesu u stručnim časopisima. U nastojanju, da pomognu razvitak nauke i nastave, pojedini nastavnici poljopivredno-šumarskih fakulteta trudili su se da svojim ličnim kontaktom sa šumarskim stručnjacima na terenu prikupe potrebnu građu za sastav svojih udžbenika; jedino vrlo uporni uspjeli su to donekle postići, Pomanjkanje dovoljnih i sređenih iskustava iz uzgajanja, napose iz njege i melioracije šuma i iz pošumljavanja odrazuje se i danas pri obavljanju opsežnih terenskih radova. Šta da se radi? Ad 2. Prije svega potrebno je, da terensko stručno osoblje što duže službuje u istom mjestu ili bar u istom šumsko-gospodarskom području te da se racionalizacijom rada u upravnim i administrativnim poslovima što više oslobodi sitnih i nestručnh poslova. Tada će stručnjaci moći više vremena pokloniti proučavanju literature i razvoju povjerenih šumskih obje kata, a ujedno imat će vremena da svojim iskustvima dadu i literarnu formu. Isukustva na terenu mogu se u šumarstvu stjecati jedino tako, da se prati razvoj utjecaja uzgojnih postupaka: od daleke i nedavne prošlosti u sadašnjost i budućnost, odnosno promatranjem i istraživanjem uzroka i posljedica razvoja neke pojave u dotičnim okolnostima. Na taj način otkri vaju se pojedini problemi, na taj načm se oni i rješavaju. Problema o uzgajanju šuma i pošumljavanju u nas ima mnogo, pa su i iskustva obilna. Potrebno je dakle da se ona analiziraju i da se povuku .zaključci. Danas se, primjerice, vrše pošumljavanja i melioracije na pro 365 |