DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Ing. J. Šafar, Zagreb RETROSPEKTIVA I PERSPEKTIVA NA NASE LITERARNE PRILOGE O UZGAJANJU ŠUMA Naša zemlja obiluje različitim staniišt´ma i različitim tipovima šuma i šumskih zemljišta. Na tim površinama tokom niza decenija obavljali su se različiti uzgojni radovi: pošumi javan je, čišćenje,´ prorjeđivanje, melioracije šuma i tla, preborne, oplodne i gole sječe, i dr. Pri svima tima radovima stjecana su mnoga iskustva. Pa ipak o njima danas razmjerno malo znademo1. Ne znamo žalo, što je samo neznatan dio tih iskustava putem štampe prenošen iz jednog radnog područja u drugo, iz generacije u generaciju, i što se sistematski nije pratioi razvoj i posljedice izvršenih radova. Neobjavljenim iskustvima najvećim dijelom nije se mogla služit ne samo naša praksa nego ni nauke ni nastava, — Pojedina objavljena iskustva odviše su uopćena odnosno nisu dovoljno jasno konkretizirane na postojeće stvarne prirodne o rjnosti. Nadalje, mnoga objavljena iskustva nisu s e : . ni publicirana, razbacana su u pojedinim brojevima i godištima naših stručnih časopisa, pa se njima naša praksa ne može lako služiti i ona su zato za mnoge naše stručnjake gotovo izgubljena. O takvom stanju u našoj stručnoj literaturi možemo se donekle uvjeriti pregledom naše »Šumarske bibliografije 1846—1946«. Od ukupno 7.800 rasprava i članaka o našem šumarstvu i primijenjenim naukama te o drvnoj industriji i dr. o uzgajanju šuma i pošumljavanju publicirano je svega 650, a od toga je 1/. na stranim jezicima. Stavimo li taj podatak u procentualan odnos prema svima radovima citiranim u B.bliografiji, ustanovit ćemo da ih ima samo 8°/o. Ogledamo li radove iz nekih drugih grupa predmeta, nerazmjer nam postaje još očitiji. Već izneseni podaci ukazuju na činjenicu, koliko je malo bilo razumijevanja i pažnje za razvoj onog dijela šumarstva, koji je osnovna* baza za gotovo sve grane šumske privrede i za drvnu industriju te pomoćna grana za razvoj drugih vrsta privrede (poljoprivreda, građevinarstvo, rudnici, elektrifikacija i mnoge druge). Analizirajući naše prilike u razdoblju između prošla dva svjetska rata (v. Z. Bunjevčević, Šum. list 1946), dolazimo do zaključka, da je takvo stanje u našoj literaturi donekle bilo uslovljeno ldšim objektivnim okolnostima za napredan rad, na koje šumarski stručnjaci nisu mogli utjecati, ili se u njima nisu mogli ili nisu htjeli snalaziti. Ali uza sve to bilo je mogućnosti, da se stječu i više objavljuju nova iskustva; makar ona bila i negativna, ona bi ukazivala na način kako da se korigira dotadašnja praksa bar u tehnici izvršavanja uzgojnih postupaka u dotičnim prirodnim i gospodarskim okolnostima. Iz navedenih činjenica nužno se pojavljuju ova dva pitanja: 1. Koji su stvarni uzroci u prošlosti djelovali na nedovoljnu saradnju. u našim stručnim časopisima u rješavanju problema uzgajanja šuma. 364 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 47 <-- 47 --> PDF |
2. Kako unaprijediti našu literaturu o uzgajanju šuma. Odgovor na ta pitanja daleko bi prešao okvir ovog članka, pa ćemo se stoga osvrnuti samo na neke važnije pojedinosti, koje u svojoj cjelini utječu na razvoj naše literature o uzgajanju šuma. Ad 1. Analizom tadašnjeg stanja može se ustanoviti, da je veliki broj šumarskih stručnjaka većinom bio zauzet doznakom stabala za potrošište i tržište, a malo ih se je mogla baviti njegom i melioracijom šuma, pošum-, ljavanjem i pravilnim uzgojnim sječama. Jedan od važnih uzroka toj pojavi bio je premalen broj stručnjaka visokoškolske i srednjoškolske kvalifikacije, kaoi i malobrojno i nedovoljno spremno pomoćno terensko i uredsko osoblje, čije su poslove često obavljali stručnjaci više kvalifikacije i obratno. Rezultate svoga rada uzgajači i pošumljivači većinom nisu mogli sustavno pratiti, a dosljedno tome nisu mogli otkrivati dobre i loše strane tog rada niti razvoj pojedinih dijelova povjerenog im upravnog objekta. Uzrok tome bili su česti premještaji osobito onih stručnjaka, koji se nisu mogli prilagoditi postojećim objektivnim okolnostima. Novi stručnjaci ili nisu mogli ili nisu htjeli prihvaćati iskustva svojih predšasnika; pojedinci ih nisu pravilno primjenjivali, jer se primopredaja uredovanja obavljala većinom samo ix uredu. I tako su mnoga iskustva za našu praksu i nauku zauvijek propala, ili nisu kontinuirani nastavljena. Mnogi stručnjaci na svojim službenim i, još više, na privatnim sastancima iznosili su i izmjenjivali svoja iskustva, a rijetko su ih stariji i odgovorni drugovi poticali da svoje znanje iznesu u stručnim časopisima. U nastojanju, da pomognu razvitak nauke i nastave, pojedini nastavnici poljopivredno-šumarskih fakulteta trudili su se da svojim ličnim kontaktom sa šumarskim stručnjacima na terenu prikupe potrebnu građu za sastav svojih udžbenika; jedino vrlo uporni uspjeli su to donekle postići, Pomanjkanje dovoljnih i sređenih iskustava iz uzgajanja, napose iz njege i melioracije šuma i iz pošumljavanja odrazuje se i danas pri obavljanju opsežnih terenskih radova. Šta da se radi? Ad 2. Prije svega potrebno je, da terensko stručno osoblje što duže službuje u istom mjestu ili bar u istom šumsko-gospodarskom području te da se racionalizacijom rada u upravnim i administrativnim poslovima što više oslobodi sitnih i nestručnh poslova. Tada će stručnjaci moći više vremena pokloniti proučavanju literature i razvoju povjerenih šumskih obje kata, a ujedno imat će vremena da svojim iskustvima dadu i literarnu formu. Isukustva na terenu mogu se u šumarstvu stjecati jedino tako, da se prati razvoj utjecaja uzgojnih postupaka: od daleke i nedavne prošlosti u sadašnjost i budućnost, odnosno promatranjem i istraživanjem uzroka i posljedica razvoja neke pojave u dotičnim okolnostima. Na taj način otkri vaju se pojedini problemi, na taj načm se oni i rješavaju. Problema o uzgajanju šuma i pošumljavanju u nas ima mnogo, pa su i iskustva obilna. Potrebno je dakle da se ona analiziraju i da se povuku .zaključci. Danas se, primjerice, vrše pošumljavanja i melioracije na pro 365 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 48 <-- 48 --> PDF |
stranim i različitim zemljištima; kad bi svaki stručnjak jednom u dvije godine iznesao pozitivne i negativne strane pojedinih radova, sakupila bi se i rasprostranila mnoga nova iskustva te učvrstila ili revidirala stara, Od radova i okolnosti kod pošumljavanja spomenut ćemo samo neke: periodicitet, količina i kvalitet uroda sjemena, manipulacija sa sjemenom, biljkama i reznicama i njihov kvalitet, presađnja biljaka iz prirodnog ponika, efekat sjetve i sadnje pojedinih vrsta drveća u istim i različitim ekološkim okolnostima u proljeće i jesen, borba s korovom i štetnicima u šumskim rasadnicima, utjecaj suiše i vjetrova na pošumljavanje i borba s tim abiotskini faktorima, borba s biotskim štetnicima (kukcima i bolestima), bivše i sadašnje stanje degradiranih šuma i tla te njihov razvoj nakon izvršene melioracije. Nadalje važan je problem pošumljavanja s vrstama drveća i grmlja brzog rasta na pojedinim područjima te razvoj stabala koja se odlikuju naročito brzim i dobrim rastom i ujedno otpornošću protiv biotskih i abiotskih štetnika. Vrlo su važni utjecaji raznih uzgojnih postupaka na razvoj prirodnog pomlađivanja pojedinih vrsta drveća obzirom na obrast, smjesu i strukturu te prirast po količini i kakvoći. Na pojedinim šumskim čistinama, paljevinama, goletima i si. treba da se gdjekad podižu i njeguju pretkulture, pa bi bilo korisno objaviti opažanja o utjecaju dosadašnjih prirodnih i umjetno podignutih pretkultura na melioraciju tla i na razvoj sadašnje i buduće nove sastojine, kao i o ulozi pretkultura u snabdijevanju drvetom i u iskorišćavanju nekih sporednih šumskih proizvoda, O osobinama naših makija na pojedinim područjima vrlo malo znademo, kao što su njihov sastav po vrstama drveća i grmlja, struktura, starost, drvna masa, prirast, prihod i upotrebljivost, njihovo pretvaranje u viši uzgojni tip, unošenje raznih vrsta drveća, grmlja i niskog rašća posredno i neposredno korisnih za narodno gospodarstva, I t, d. Stečena iskustva i opažanja potrebno je objavljivati ne samo zbog prenošenja na druga radna područja, već i u svrhu prikupljanja podataka za što brži razvoj naše samostalne nauke i za otvaranje novih problema za sistematska naučna istraživanja. — U posljednje vrijeme u tome se već osjeća izvjestan napredak. Mnoga dragocjena iskustva iznose se na službenim sastancima i u službenim izvještajima te na sastancima šumarskih sekcija DIT-a, a da za njih uvijek ne saznaje šira stručna javnost. Tako iznesena iskustva trebalo bi naknadno provjeriti i ekscerptirati te u prikladnom obliku objaviti u stručnim časopisima i biltenima. U podatke, dobivene empirijom i opažanjem, često se neminovno uvuku i subjektivni utjecaji, to utoliko više što je učinjen manji broj opažanja i što su nedovoljno proučene okolnosti u vezi s dotičnom pojavom. Stoga pojedini tako dobiveni zaključci nisu uvijek objektivan odraz stvarnog stanja i razvoja. Da se sakupe što objektivniji podaci, potreban je dublji studij i na terenu i u svladavanju teoretske strane predmeta. Na tu temu osvrnut ćemo se opširnije drugom zgodom. 366 |