DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Ing. J. Šafar, Zagreb RETROSPEKTIVA I PERSPEKTIVA NA NASE LITERARNE PRILOGE O UZGAJANJU ŠUMA Naša zemlja obiluje različitim staniišt´ma i različitim tipovima šuma i šumskih zemljišta. Na tim površinama tokom niza decenija obavljali su se različiti uzgojni radovi: pošumi javan je, čišćenje,´ prorjeđivanje, melioracije šuma i tla, preborne, oplodne i gole sječe, i dr. Pri svima tima radovima stjecana su mnoga iskustva. Pa ipak o njima danas razmjerno malo znademo1. Ne znamo žalo, što je samo neznatan dio tih iskustava putem štampe prenošen iz jednog radnog područja u drugo, iz generacije u generaciju, i što se sistematski nije pratioi razvoj i posljedice izvršenih radova. Neobjavljenim iskustvima najvećim dijelom nije se mogla služit ne samo naša praksa nego ni nauke ni nastava, — Pojedina objavljena iskustva odviše su uopćena odnosno nisu dovoljno jasno konkretizirane na postojeće stvarne prirodne o rjnosti. Nadalje, mnoga objavljena iskustva nisu s e : . ni publicirana, razbacana su u pojedinim brojevima i godištima naših stručnih časopisa, pa se njima naša praksa ne može lako služiti i ona su zato za mnoge naše stručnjake gotovo izgubljena. O takvom stanju u našoj stručnoj literaturi možemo se donekle uvjeriti pregledom naše »Šumarske bibliografije 1846—1946«. Od ukupno 7.800 rasprava i članaka o našem šumarstvu i primijenjenim naukama te o drvnoj industriji i dr. o uzgajanju šuma i pošumljavanju publicirano je svega 650, a od toga je 1/. na stranim jezicima. Stavimo li taj podatak u procentualan odnos prema svima radovima citiranim u B.bliografiji, ustanovit ćemo da ih ima samo 8°/o. Ogledamo li radove iz nekih drugih grupa predmeta, nerazmjer nam postaje još očitiji. Već izneseni podaci ukazuju na činjenicu, koliko je malo bilo razumijevanja i pažnje za razvoj onog dijela šumarstva, koji je osnovna* baza za gotovo sve grane šumske privrede i za drvnu industriju te pomoćna grana za razvoj drugih vrsta privrede (poljoprivreda, građevinarstvo, rudnici, elektrifikacija i mnoge druge). Analizirajući naše prilike u razdoblju između prošla dva svjetska rata (v. Z. Bunjevčević, Šum. list 1946), dolazimo do zaključka, da je takvo stanje u našoj literaturi donekle bilo uslovljeno ldšim objektivnim okolnostima za napredan rad, na koje šumarski stručnjaci nisu mogli utjecati, ili se u njima nisu mogli ili nisu htjeli snalaziti. Ali uza sve to bilo je mogućnosti, da se stječu i više objavljuju nova iskustva; makar ona bila i negativna, ona bi ukazivala na način kako da se korigira dotadašnja praksa bar u tehnici izvršavanja uzgojnih postupaka u dotičnim prirodnim i gospodarskim okolnostima. Iz navedenih činjenica nužno se pojavljuju ova dva pitanja: 1. Koji su stvarni uzroci u prošlosti djelovali na nedovoljnu saradnju. u našim stručnim časopisima u rješavanju problema uzgajanja šuma. 364 |