DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 26 <-- 26 --> PDF |
nad morem. Daljnja diferencijacija ,nije potrebna. Pogotovo smatramo za. sada suvišnjim ravrstavanje po bonitetima prvo zato što je pojam boniteta dosta labilan a drugo što tom diferenciranju treba da prethodi jedan opsežan naučno-istraživački rad načelne prirode, definitivno prečišćivanje jednog pitanja koje davno čeka na svoje rješenje. 0 njemu ćemo u slijedećem poglavlju. VI. Načelne smjernice i metodologija: upliv ekstremno lošeg zemljišta eliminisan je iz ove rasprave; razlozi za to. Moramo najzad biti na čistu: da li pogoršanje boniteta vodi ubrzano fruktifikaciji ili obrnuto t. j . da na boljem bonitetu ranije nastupa fiziološka zrelost. Nama će biti dozvoljeno da se pozovemo na autoritet G. F. Morozova čije osnovne šeme, glavne premise i opšti zaključci nisu sada favorabl ü svijetlosti najnovijih pravaca u biologiji šuma ali kome niko ne poriče neobični dar opažanja i ogromnu erudiciju. Profesor Morozov kaže do slovno: »Vanjski uslovi mogu do određenih granica mijenjati unutrašnja svojstva vrsta drveća u pogledu ranije ili kasnije plcdonosnosti... u optimumu počinje drveće ranije rađati; na boljim zemljištima ranije nego na slabijim i t. d.« Slično mišljenje zastupao je Turski, od Njemaca Burkchard i Wolf, kod Francuza Perrain. Međutim čini nam se da je mnogo raširenije mišljenje da stabla na lošem bonitetu ranije rađaju sjemenom. Direktni ili.indirektni primjeri u prilog gornjoj tezi naći ćemo kod ....., Müncha, Englera. Kako nam se čim načelno je usvojila takvo mišljenje i naša Jugoslavenska šumarska nauka i praksa. Evo što kaže naš poznati stručnjak, dobar praktičar i poznavalac baš onih prilika u kojima sad mi pokušavamo da na osnovu skromnih, fragmetarnih i svakako nedovoljnih opažanja prečistimo pojedine momente. Inig. R. Sarnavka kaže u drugom dijelu Šumarskog priručnika doslovce ovo: »... Na lošijim tlima gdje se stabla polagano razvijaju pada početak fruktifikacije ranije nego na dobrim tlima, gdje se ... krepkije razvijaju« (str. 1043), Stari slavonski šumari još u doba kad nominalno-sporedni šumski proizvod »žir« tek je počeo gubiti svoju faktičnu primarnu ulogu t. j . ulogu de facto glavnog šumskog proizvoda, budnije, nego što to radismo mi sada, pratiti život »žirorodne« šume. Još 1895 godine Mijo Radošević pisao u »Šumarskom listu«. Svaka životinja ili bilina počne rađati tim prije iz sjemena uzgojena . .., dakle na najlošijoj stojbini najprije, ali i tim brže prestaje rađanje iste. Tako će na pr. hrastova šuma u dobrom sklopu početi rađati na najboljem tlu u 40 g., a obilno rađanje prestat će u 400 god., a ta ista vrst na najlošijem tlu rađat će već u 20 god. — slaborađajue, ali i prestat će u 200 god. 344 |