DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 23     <-- 23 -->        PDF

mogu svesti na dva osnovna: 1) priroda same biljke dakle skup svih onih
svojstava koje je individum baštinio od svih svojih prethodnih generacija
dakle biljna vrsta, a vrlo često i varijeteta, podvrsta odlika i 2) normalni
uislovi asimilacije te biljke, shvaćajući asimilaciju u najširem mičurinskom
smlislu. a pod normalnim uslovima, podrazumijevajući uslove kop se ne razlikuju
mnogo od onih koju priroda dotične vrste traži. Iako je utjecaij svih
drugih faktora bio biotskih, antropogenih, fitopaloloških i t. d. od velikog
značenja, oni počinju igrati odlučujuću ulogu tek od momeaia većegtrajnog poremećenja normalne dinamike biocenoze. Hoću ovim da naglasim
da je predmet ove rasprave iznošenje i komparacija podataka o nastupu
fiziološke zrelosti zdravih sastojina i zdravih stabala. Ovamo ne spadaju
ispitivanje studije.u pravcu, koliko uplivišu patološke pojave, negativan
utjecaj čovjeka njegovog stalnog pratioca stoke, a također upliv naročito
nepovoljnih stanišnih prilika na ubrzanije odnosno usporenje početne fruktifikacije
ili na učestalost sjemenih godina. ....


Upravo~*je interesantno i značajno kako ni u ovom načelnom pitanju
nisu se mogli složiti šumarski stručnjaci kroz ovo poldrug stoljeća od kako
su drvo i šuma objekat odnosno domena egzaktnih nauka, zapravo objekat
kompleksa različitih nauka. Približno je utvrđeno i može se smatrati dokazanim
da stabla iscrpljena napadom biljnih i animalnih parazita više
puta se odlikuju naročito ranom fiziološkom zrelošću. Prijašnja metafizička
teološka shvaćanja u biologiji vidjela su u toj činjenici rudku posebnu
svrsishodnost, odraz opšteg prirodnog načela. Bolesna stabla, stabla
čiji je život ugrožen, čiji je dalji opstanak doveden u pitanje »nastoje«,
»žure se« da osiguraju sebi potomstvo. Međutim, mnogi šumari idu još
jedan korak dalje i tvrde da ne samo bolesna stabla, nego općenito sva
stabla na izrazito lošem staništu na´kojem nemaju izgleda da će navršiti
normalnu za dotičnu vrstu stvarnost, počinju sa fruftifikacijom ranije nego
iste vrste na prosječno normalno, dobrom staništu. Pošto raspolažem sa
izvjesnim brojem podataka iz vlastitih opažanja u šumama Bosanske Krajine
to ću tom — također važnom — pitanju posvetiti poseban članak. Na
ovom mjestu želim samo podvući da ova moja sadašnja rasprava, ne odnosi
na izuzetno loše ili čak bolesne prilike, onako isto kao što se ne odnosi
na izuzetno povoljne i time samim također neprirodne uslove rastenja
(teorija i metodika »ekspresn´h šuma«); ona se odnosi samo na sastojine
normalnih ekoloških prilika. Zato i u samu metodiku moga rada spadalo je
prethodno utvrdi vani e zdravstvenog stanja objekata moijih opažanja, a tek
poslije toga pristupalo se je centralnom problemu. Nisu tražene niti uzimane
elite, a svakako se izbjegavalo i rad u očito bolesnim ili lošim sastojinama
nego se je operisalo sa normalnim, prosječno zdravim sastojinama.
Ovo je prvo.


a o/O


V.
Načelne smjernice i metodologija: sklop, obrast i snresa u svjetlosti ,
tematike o sjemenim sastojinama i njihovoj frukt´fikaciji
Drugo: treba prečistiti šta ćemo smatrati pod pojmovima i izrazima
»stabla u šumi«, »sklopljena sastojina«, »rubna stabla«, »stabla na samo«
(»soliteri«) sve to primjenjeno na problem koji nas mteresuje. Općenito se


341