DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Smilaju, koji kaže ovo: »Unutar roka od 5 godina (roka predzabrane) hrast bezuslovno rodi 2 puta žirom« ali iza toga Smilaj dodaje da od ta dva uroda često bude samo jedan potpuni urod a drugi je djelomični. Ovo je tačno. Morozov izgleda smetnuo jie s uma da se i u Slavoniji događaju proljetni mrazovi nekad i dva proljeća uzastopce. Pravilnije bi bilo reci da optimalni uslovi hrasta lužnjaka (Slavonija) pružaju mu mogućnost redovne godišnje fruktifikacije, koja se ipak na ostvaruje zbog fenoloških deklinacija čiji je izvor izvan prirode same biljke. Pretpostavljam da je Morozov tako i miisliio, ali onaj koji se osloni na tekstuelni smisao rečenice može steći sasvim pogrješni sud o fenologiji i biologiji našeg hrasta. Tako smo eto i mi sitical pogrješne predodžbe o inp reduciranim vrstama, pa i o našim domaćim. Šta ćenio na pr. reći o bagremu koji navodno počinje rađati sjemenom u dvadesetoj .dvadeset i petoj ili čak i tridesetoj godini? Da li ste brojke tačne? Ja vjerujem da su apsolutno tačne. Ali za koje su područje tačne, a za koju nisu i ne mogu biti tačne? Na sjevernoj granici svoga prirodnog rasprostranjen ja u sjevernoj i sjeveroistočnoj Njemačkoj ne da bagrem ploda prije dvadeset druge do dvadeset treće godine, onako isto kao što bor u sjevernoj Finskoj počinje rađati u stotoj godini a rađa svake tridesete i četrdesete godine. Kao što ne moramo da se služimo finskim podacima za bor, isto tako nismo se morali služiti njemačkim podacima za bagrem kad je on kod nas u uslovima neusporedivo bližim svojoj postojbini nego li u Njemačkoj. Mi smo se međutim sa takvim podacima operisali. Ovo je bilö tim neshvatljivi je što je profesor Petračić još prije četvrt vijeka nama tadanjim svojim đacima skrenuo pažnju na jedan pouzdani putokaz za početnu fiziološku zrelost koja u pravilu nastupa nekoliko godina iza najvećeg prirasta u visinu a to zavisi od tla i kUme u kojoj šuma raste. Konkretno je profesor Petračić potvrdio početak fiziološke zrelosti za bagrem 6 godina i preporučivao nam je da i ostale brojke (t. j . brojke za druge drveće) uzimamo uvijek sa rezervom. Njegova je zasluga što smo najzad imali korigiranu (tri do pet puta smanjenu!) brojku za bagrem i jedan putokaz za kontrolu drugih brojki — podataka za druge vrste. Mogu reći da profesoru Petračiću najviše dugujem ako mi je uspjelo da pravilno postavim, problematski obuhvatim i možda doista, nešto doprinesem naučnom rješavanju pitanja plodoinošenja šumskog drveća na jugoslavenskom tlu i podneblju. Stari hrvatski šumari naročito oni iz Slavonije dobro su znali da hrast u S lanovi ji u optimumu svoga rasporstranjenja počinje rađati mnogo ranije nego* što nas upućuju njemački podaci. Rekli smo već da njihova opažanja u tom pogledu, naime tačnost tih opažanja razultira iz anahronizma: na pragu dvadesetoga vijeka žir se još mogao smatrati glavnim šumskim proizvodom. Evo što piše Mijo Radošević u već citiranom čilanku »Procjena šumsikog ploda« štampanom u Šumarskom listu god,:mie 1895: ». .. Tako će na pr. hrastove šume u dobro sklopu početi rađati na najboljem tlu u četrdesetoj godini a obilno rađanje prestat će u 400 godini«. Tako je to izlazilo po Radševićevom »izpitniku«. Šteta što ta ispitivanja nisu kasnije preispitana. Možda ne bi u tom slučaju ušle u naiše predratne šumarske priručnike brojke 70—80 godina koje važe za Hessovo tmurno Baltičko Primorje i za Rudzkijeve i Nesterovljeve dubrave srednje Volge. 339 |