DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 20 <-- 20 --> PDF |
dinih vrsta. Trajnom opomenom treba da nam posluži prosto neshvatljivačinjenica kako smo mogli godinama i decenijama unositi u naše priručnike i tabele onakve brojke kao što su na pr.: Vrst kada počne plodom rađati Hrast 70—80 Grab 35—4g Bagrem 20—25 Jasen 40—45 Joha 35—40 Jela 60—80 Sve su to brojke pozamljene iz podataka za sjevernu Njemačku osim graba čiji se podaci odnose na područje Srednje Njemačke, pa su za 5 godina niži od na pr. Hesovih. Da li mogu ti podaci odgovarah našim prilikama? Kao primjer uzmimo hrast. Hrast se nalazi kod nas u optimumu svoga prirodnog rasprostranjenja. Ta konstatacija važi za obje vrste roda Qurecus: za lužnjak asocijacija Querceto-Ostryetum-carpiniifolia. Još ćemo se vratiti na vezu i odnos koji postoji između ta dva faktora: plodonosnosti (fiziološke zrelosti i periodičnosti) ne jednoj strani optimalnog područja rasprostranjenja na drugoj strani. Ovdje bih htio samo naglasiti da jugoslavensko šumarstvo nije moralo čekati sugestije strane stručne literature koja izričito navodi podatke o plodnosti posavskih i podravskih hrastika. Evo što .... o tom Morozov. »Optimalni se uslovi za razvitak hrasta nalaze izvan Rusije a u njenim granicama on se nalazi u boljim uslovima u jugozapadnim oblastima .. . gdje bolji klimatski uslovi povišavaju njegovu plodnost. To veli Morozov na str. 92 svoje knjige »Biologija šumskih vrsta« i to u specijalnom djelu u poglavlju »hrast«, dok u opštem dijelu iste rasprave u poglavlju »Razmnožavanje šumskih vrsta« (str. 78 i 79) kaže da hrast u optimumu svog rasprostran jenja češće fruktificira, što dalje od optimuma to rjeđe a na granici prirodnog rasprostranjenja još rjeđe; na pr. u Slavoniji skoro svake godine, u nekim krajevima Južne Njemačke, gdje ima više toplitiie i vlage, svake 4—5 godine, u Voronješkoj oblasti po tačnim opažanjima Komakovskog prosječno svake 7 godine... a u hladnijem dijelu područja svoga rasprostranjenja svake 8—10 godine. Morozov dakle specijalno za hrast daje šumarskoj praksi seriju brojčanih podataka. Koliko god je metoda interpolacije nepouzdana u strogo biološkim naukama, mogli bi se ipak poslužiti tom metodom i orijentaciono utvrditi plodnosnost hrasta skoro za sva Evropska pdručja. Uzeli bi za Slavoniju periodicitet od dvije godine, za južnu Njemačku 4—5, za srednju Njemačku i Voronešku oblast 6—7 godina a na pr.: za Gorkovsku ili Ivanovsku oblast 9 godina. Među te podatke unijeli bi interpulacijom sve ostale koji odgovaraju raznim područjima. Međutim ni Morozov nema sličnih podataka za sve vrste, nego možda tek po koji podatak za ostale vrste i to u granicama evropske Rusije. Sasvim je dovoljno ako svaka država izradi podatke za svoje područje. Ni mi ne želimo da za nas neko radi, stoga pridržavamo sebi pravo, da se kritički osvrnemo na svaki podatak izrađeni za nas i umjesto nas. Ja se na pr. ne slažem sa Morozovjevim podacima o slavonskom hrastu, a više vjerujem 338 |