DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 16 <-- 16 --> PDF |
At the biological classification of the trees the question of the shape and of the quality of the tree there is of no primar importance. Here is the fundamental thing — the crwon. At the mighty differences at the stand it must be estimated still that limited quantity of the light, resp, of the light (dynamic) surfase of the crown, which is still able to assure (procure) the avancement at the developement. It means to determinate that grade of the covering of the crown by the neighboring trees, which will not be, more" a barrier for a tree to could forward into a higher class, to be able to vegetate successful. From this reason starting, the classification of the trees could get up at this way: I. class — the trees with entirely free crowns or in greatest part free crowns, which enjoy much of direct light. II. class — trees, the crowns of its are partly protected by the higher trees, but which have still their crowns sufficient lighted (dynamic surface). III. class — trees with protected crowns, which vegetate only a little and which keep back, but which are in part not able to free the crown for the cultivation of better neighbouring trees. IV. class — trees with the protected crown which us not able to be deliberate for the further cultivation, but are necessary for the cultivation of neighboringing trees of better quality. V. class — ill trees and unable for cultivation in all classes. At the trying of such a classification on cannot look at this or at that region, and the Hand is not to be divided stiff to dominating and subordinated part, too, Here must be adviced to the estimation at every tree separately, to the typs and state of development corresponding. Ing A. Panov — Sarajevo NAČELNA RAZMATRANJA O FRUKTIFIKACIJI ŠUMSKOG DRVEĆA I. Za planiranje proizvodnje bilo kojeg proizvoda šume treba znati početak prirodnog proizvodnog procesa, njegovo trajanje i periodicitet i Kad je prošle godine jednoj našoj naučno-istraživačkoj ustanovi stavljeno u zadatak da prouči mogućnost, uslove i rentabilitet proizvodnje masnoće iz sjemena šumskog drveća i grmlja, mnoge je iznenadila činjenica — dotada nekako zatajivana, ne.slicana — da naša šumarska praksa faktično ne raspolaže ni sa jednim konkretnim podatkom za uspješno i brzo rješenje toga problema. Ne raspolaže ni sa podacima o sjemenim godinama, t, j , godinama potpunog uroda, ni o periodicitetu delimičnog uroda, ni o intenzitetu toga djelomičnog uroda uzeto procentualno u omjeru prema potpunom urodu sjemena. Stručnjaci nešumari možda su prvi puta došli u priliku, da konstatuju da jugoslavensko šumarstvo ne samo što nema tih podataka za nijednu domaću vrstu šumskog drveća, nego se decenijama služi tabelama, brojkama i šablonom drugih zemalja, čiji klimatski, edafski, ekološki, fitogeografski i fitocenološki uslovi ni izdaleka nisu slični a kamo li identični sa našim. Za najrasprostranjenije domaće šumske vrste šumari nisu umjeli dati konciznu šemu za približnu bar orijentaciju: u jednom određenom vremenskom razdoblju dotična vrsta obilni će uroditi zdravim sjemenom toliko i toliko puta a u međuvremenu, t. j . između ta dva uroda, moći će se od iste očekivati djelimični urodi sa frekvencijom tolikom i tolikom i intezintetom tolikim i tolikim. 334 |