DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 11     <-- 11 -->        PDF

faktori i mi ne smatramo sve vrste medu dominantnim stablima jedne mje^
šovite sastojine za jednako vrijedne i uslijed toga pazimo na omjer
stabala, na individualno pomlađivanje prema raznim uzgojnim svojstvima
drveća i t. d. Prema tome i prilagođujemo shemu klasifikacije stabala u
takvoj sastojini.


Ako uzmemo zatim da naše mješovite šume (bukva + jela, jela +1
smreka, kitnjak + grab, kitnjak + kesten, lužnjak + jasen i dr.) pokazuju
međusobno razlike u gradi, s različito razvijenim slojevima, sposobnostima
širenja krošanja, brzinom rasta pojedinih komponenata, vidi se da je potrebno
stvoriti određenu sliku za svaki navedeni tip posebno. To potvrđuje
i činjenica da su već odavno (Burghardt 1855 g.) uvađani nejednaki stepeni
prorede za razne vrste drveća i t. d. Uslijed toga bilo bi potrebno za^navedene
tipove sastojina izgraditi i odgovarajuće specifične klasifikacije stabala.
Do novijeg vremena, osim kod nekih američkih autora za prezrele
sastojine, to se nije prakticiralo (4), (10).


Iako se Kraftovoj i nekim sličnim klasifikacijama nije mogla poricati
statičnost, ipak je njihova upotreba bila priznata. Za praktične potrebe
naime važno je ponajprije znati sadanje stanje, momentalni poredaj stabala
u sastojini. Tu se gleda koja stabla su jače razvita, koja imaju stijieišnjene
krošnje, koja.bi se moglo ostaviti za kasniji razvoj, za naplodivanje i t. d.
Posao oko prorjedivanja sastojine naučio je oko da gleda unapred, da
konstruira budući razvoj sastojine a isto tako i svakog stabla posebno, To
dokazuje i činjenica što su tokom decenija nastajala uputstva i metode
prorjedivanja sastojina, pomažući se pri tome nekom klasifikacionom shemom.
Ovo u sretnijim slučajevima nije bila zapreka uzgajanju i miješanju:
u prirodne odnose među šumskim drvećem u sastojini, Pojedine klase mogle
su se rel. uspješno objasniti i korisno primijeniti. Tako na pr. Prjahin (9),
iako ne sumnja u statičnost Kraftove sheme, nastoji svojom interpretacijom
unesti dinamiku u kretanje stabala iz klase u klasu (pojavom koja je 1930
god. zanimala već Busse-a): prema njegovom gledanju potrebno je diferenciranje
stabala u sastojini obaviti po stepenu njihove sposobnosti za život
i održanje u borbi s vanjskom sredinom. U tom smislu podijelio je stabla u
5 stepena i to:


u 1. stepen odu stabla potpuno sposobna za život, koja su se odbila od većine i
izlaze iznad sloja krošanja sastojine,
u 2. stepen ubraja stabla sposobna za život, zdrava, koja čine većinu stabala u


sastojini i. obrazuju gornji sloj stabala,
u 3. stepen ulaze zdrava ali zaostala stabla, sposobna da pređu u 2. stepen.
u 4. stepen ulaze zaostala, često bolesna stabla ali sposobna da pređu u 3, stepen i
u 5. stepen ulaze propala, najčešće bolesna stabla, zaostala ju rastu od stabala 4.


stepena i potpuno sumnjiva u pogledu prelaza u 4. stepen.


Kod svake biološke klasifikacije stabala pitanje oblika i kvalitete debla
nije od prvobitne važnosti. Tu je osnovno — krošnja. Ona je nosioc asimilacionog
aparata, ona dolazi u doticaj s vanjskim faktorima (svijetlo, toplina,
toplina, vlaga i t. d.) i prema tome preko krošnje ovi faktori uslovljuju rast,
razvoj, fruktifikaciju svakog pojedinog stabla. Ali ne samo to. Važno je u:
kojoj mogućnosti se nalazi krošnja da spomenute vanjske faktore koristi «.


329