DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 60 <-- 60 --> PDF |
..&....... PROIZVODNJA ŠPERPLOČA U SVIJETU List »Internationaler Hoilzmarkt« od 6. VIII, 1!949 donosi interesatne podatke o svjetskoj produkciji šperploča u godinama 1947 i 1948. Prema tim podacima proizvodnja pojedinih´zemalja kretala se ovako: Zemlja Proizvodnja godine 1947 1948 Austrija 4.700 m3 8.000 m8 Belgija 10.000 „ .2.000 „ Cehoslovačka 50.000 „ — „ Danska 5.800 „ 9.2O0 „ Finska 1´92,100 „ 210.100 „ Francuska 70.200 „ 106.300 „ Njemačka (zapadne zone) . . . 77.600 „ 145.700 „ Madžarska 8.Q00 „ 4,700 „ Italija . . . 56.000 „ 80.000 „ Hokndija 32.500 „ ´ 32.000 „ Poljska 16.000 „ 31.800 „ Švedska 45.000 „ 35.300 „ Švajcarska 14.800 „ 10.500 „ Engleska ....´.. . 33.800 „ 33.500´ „ Kanada 234.600 „ 293.500 „ S. A. D. . . 1,504.900 „ 1,738.000 „ Najveći izvoznik šperploča je Finska, koja je 1948 godine izvezla .7.000 m* f. j . 89% svoje produkcije. Najveći pak uvoznik šperploča je Engleska, koja je 1948 godine uvezla 174.800 m". R. B e n i ć TREĆI SVJETSKI ŠUMARSKI KONGRES U HELSINKI-U U mjesecu julu o. g. održan je u Finskoj treći svjetski šumarski kongres. Na kongresu je bilo zastupano 29 zemalja. Rad kongresa razvijao se u 5 sekcija i to: 1. Uzgoj i njega šuma; 2. Izmjera šuma: 3. Šumarska ekonomika i politika; 4. Iskorišćavanje šuma i 5. Šumska industrija. Glavni referati, koji su održani u pojedinim sekcijama bili su slijedeći: L Sekcija: Uzgoj i njega šuma: P. F. S o uz a (Brazilija), Razvitak i uzgajanje tropskih prašuma; H. G. Champio n (Velika Britanija), Biologija i tehnika pošumljavanja; G. Giordan o (Italija). Pošumljavanje i zaštita tla; C. S. L a r s e n (Danska), Šumarska genetika. II. Sekcija: Izmjera šuma: F. C. Humme l (Velika Britanija), Metode upotrijebljene u izmjeri šuma Velike Britanije 194(7. do> 11949. god.; H. E. Seel y (Kanada), Različite metode izmjere na velikim površinama; Y. livessal o (Finska), Terestrička izmjera šuma; M, Kreutzigen r (Poljska), Definiranje prirasta na velikim površinama; E. C Cruft s (USA), Usklaiđenje podataka šumske izmjere za velike površine. III. Sekcija: Šumarska ekonomika: J. F: Kools (Nizozemska), Ekonomika i politika iskorišćavanja tropskih prašuma; J. de Vai.nie.r e (Francuska), Politika pošumljavanja i ekonomski, zaključci; G. I b y i A. Ma d as (Madžarska), Odnos šumarstva prema poljoprivredi u seoskom gospodarstvu; H. H. H. Heilberg (Norveška), Mjere za osiguranje potrajnosti prihoda u šumarstvu; H. L. Shirle y (USA), Zaposlenost i nezaposlenost u šumarstvu. IV. Sekcija: Iskorišćavanje šuma: J. Zehndne r (Švajcarska), Neka razmišljanja o metodama istraživanja rada; P.´Stane r (Belgija), Organizacija eksploatacije svima u Belgijskom Kongu. V. Sekcija: Drvna industrija: L. J. M a r-h w a r d t i F. A. Strenge (USA), Izrada drvenih kuća u USA; T. A. McElhanne y (Kanada), Drvni otpaci u šumar314 |