DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 54     <-- 54 -->        PDF

BORBA ZA VISOKU PRODUKTIVNOST RADA U DRVNOJ
INDUSTRIJI


Prikaz rada brigade gateriste Kneževića Antuna


1. Uvod.
Pokret za visoku produktivnost rada, kojeg su započeli naši rudari,
širi se i zahvaća sve veći broj trudbenika svih grana naše privredne djelatnosti.
Ovaj pokret širi se medu trudbenicima drvne industrije.


Brigada Orešković Stjepana iz Novoselec-Križa započela je prva sa
uvađanjem novih metoda rada u drvnoj industriji. Ova brigada nije jedina
u borbi za visoku produktivnost rada u drvnoj industriji. Pridružile su joj
se brigade Knežević Antuna i drugih sa ostalih pogona drvne industrije.


Na dan predaje prelazne zasitave radnom kolektivu ŠIP Belišće, kao
najboljem radnom kolektivu drvne industrije NRH, pojedini trudbenici
ovog kolektiva preuzeli su nove obaveze i pozvali na takmičenje druge
radne kolektive drvne industrije. Brigada Knežević Antuna preuzela je
obavezu da će premašiti normu i da će postići bolje rezultate od brigade
Orešković Stjepana.


Takmičenje je organizovano od 30. VIII. do 17. IX. 1949. Za vrijeme
takmičenja brigada Knežević Antuna prerađivala je trupce iste ´vrste,
dimenzija i kvalitete i sa istim rasporedom pila (»španung«) kao i brigada
Orešković Stjepana za vrijeme od 15. VII. do 5. VIII. 1949.


Rezultati takmičenja bili su već prvih dana veliki. Brigada Kneževića
postigla je daleko bolje rezultate nego brigade Oreškovića.


Evo tih rezultata:
Izvršenje norme u °/o
Brigada
Orešković
Brigada
Knežević
1. dan 103 . 183
2.
3.
4.
5.
,,
,,
,,
11
134
136
107
137
158
173
128
183
6. 11 146 148
7. H 172 208
8. 11 134 144
9. 11 144 169
10. 11 154 169
U. 11 141 163
12. 11 137 172
13. U 160 168
14. . 130 188
15. TI 139 200
16. 11 95 155
17. 11 117 139
Prosjek 134.4 167.5


30S




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Iz ovih je podataka vidljivo da je brigada Kneževića za vrijeme takmičenja
premašila normu u prosjeku za 67.5% ili za 33.1% više od brigade
Oreškovića.


Suština rada brigada Kneževića i Oreškovića je u pravilnoj organizaciji
radnog mjesta, u pravilnom iskorišćenju radnog vremena smjene,
u povećanju produktivnosti jarmače povišenjem pomaka trupca i iskorišćenja
radnog vremena jarmače.


< Da bi saznali koliki je pomak trupca i iskorišenje jarmače izvršeno
je za vrijeme rada brigade Knežević Antuna snimanje radnog vremena
dne 15., 16. i 17. IX, o. g. Na osnovu podataka ovog snimanja izvršena
je analazi radnog vremena smjerne,


2. Metoda rada
Zadatak snimanja bio« je da ´utvrdi: .
a) iskorišćenje radnog vremena smjene,
b) koeficijenat iskorišćenja jarmače,
c) prosječnu veličinu pomaka trupca,
d) prosječnu brzinu piljenja.
Iskorišćetnje radnog vremena smjene utvrđeno je fotografijom radnog


dana. Obrazac fotokarte bio je slijedeći:


FOTOGRAFIJA RADNOG VREMENA


SmjenaObejkt snimanjaList snimanja
Datum snimanja
Snimljeno od
Trajanje snimanja
do
Što se "srmm» Indeks
Tek. vrijeme
h min sek h
Trajanje
man , sek
Primjedba
l ! 1
! 1 |
i j 1


Radno vrijeme smjene raščlanjeno je na vrijeme rada jarmače (mašinsko
vrijeme) i vrijeme stajanja jarmače.


Vrijeme rada jarmače raščlanjeno je dalje na:
a) vrijeme piljenja,
b) gubici uslijed razmaka čela trupaca,
c) gubici uslijed manjkavosti unutarnjeg transporta (lanci i si.).


Vrijeme stajanja jarmače raščlanjeno je na:
a) vrijeme uprezanja i napinjanja pila,
b) vrijeme kontrole rasporeda pila i popravaka razvrake,
c) vrijeme izmjena u rasporedu pila,
d) vrijeme podmazivanja ležajeva,


309




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 56     <-- 56 -->        PDF

e) vrijeme utrošeno na otstranjenje zaglavljenih piljenica u jarmu,


i) vrijeme odmora.


Na osnovu ovih podataka izračunam je:


1) koeficijenat iskorišćenja radnog vremena smjene po jarmači


ki-.


gdje je k, = koeficijenat iskorišćenja radnog vremena smjene po jarmači,
tm = vrijeme rada ja mrače (mašinsko vrijeme) u min, a T = trajanje
smjene u min.


2) koeficijenat iskorišćenja mašinskog vremena


" tm


gdje je k. = koeficijenat iskorišćenja mašinskog vremena, tp = vrijeme
piljenja u min.


3) opći koeficijenat iskorišćenja jarmače


k_kl.k.,_I=JVtiJ


gdje je k = opći koeficijenat iskorišćenja jarmače, t. = vrijeme stajanja
jarmače u min, t, = gubici za vrijeme rada jarmače u min.


Srednja veličina pomaka trupca po jednom okretaju jarma izračunata
ie iz podataka o prosječnoj veličini pomaka svakog pojedinog trupca. Prosječna
veličina pomaka trupca utvrđena je na osnovu dužine trupca, vremena
piljenja (u sek) i broja okrataja jarma u min po formuli:


1.100.60
r = |mmj


t.n
gdje je p = veličina pomaka trupca, t =t vrijeme piljenja u sek n = broj
okretaja jarma u min, 1 = dužina trupca u m.


Prosječna brzina piljenja odnosno brzina pomicanja trupca kroz jaram


(v) utvrđena je na osnovu srednje veličine pomaka (p) i broja okretaja
jarma (n):
v = [m/sek]


6ö.rooö


Produktivnost jarmače u smjeni (P) utvrđena je na osnovu srednje
veličine pomaka (p), broja okretaja jarma u min (n), vremena trajanja
smjene u min (T), općeg koeficijenta iskorišćenja jarmače (k), srednje
dužine trupaca (1) i kubnog sadržaja .srednjeg trupca u m3 (v):


p-n-T-k-v r 3 . ..


P° sm,einiJ


P = ......" ´


310




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 57     <-- 57 -->        PDF

3. Materijal
Prvi dan snimanja piljena je jelovina, a drugi i treći dan hrastovima.


Promjer jelovih trupaca kretao se u granicama od 31 do 50 cm.
Srednji promjer iznosio je 42.3 cm, a srednja dužina 6.4 m. Način piljenja
bio je prizmiranje i raspirjivanje prizama. Visina prizme iznosila je 260
mm. Raspored pila bio je kombiniran, već prema dužini trupaca. Raspored
pila bio je 2/25, 4/20, 4/26, 4/20, 2/25.


Promjer hrastovih trupaca kretao se u granicama od 30 do 54 cm.
Srednji promjer iznosio je 38.2 cm, a srednja dužina 3.5 m. Trupci su biti
kakvoće C. Način piljenja bio je piljenje u cijelo. Raspored pila bio je
7/27, 1/54, 7/27.


Podaci o snimanju razrađeni su posebno za jelovinu, a posebno za
hrastovinu. Podaci snimanja hrastovine razrađeni su za oba dana zajedno,
jer su trupci i način piljenja bili nejednaki za oba dana snimanja.


4. Rezultati
lskorišćenje radnog vremena smjene, raščlanjeno je na pojedine
dijelove:


a) jela:
piljenje 0.63
razmaci čela 0.07
lanci 0.03
uprezanje i napinjanje pila . . . . 0.06
izmjena rasporeda pila . . . . . 0.16 i/
podmazivanje ležajeva 0.01
zaglavljivanje 0.01
odmor 0.03


b) hrast:
piljenje 0.76
razmaci čela trupaca * 0.07
lanci i ostali prekidi 0.03
uprezanje i napinjanje pila ... . 0.06
kontrola rasporeda pila 0.02
podmazivanje´ ležajeva , 0.01
zag´lavnjivamje 0.02
odmor 0.03´


Koeficijenat iskorišćenja radnog vremena smjene po jarmači iznosio
je za:


a) jelu ...... 0.73
b) hrast 0.86


To znači da je na vrijeme rada jarmače otpalo za jelovinu 73%, a za
hrastovinu 86% vremena smjene, dok je na vrijeme stajanja jarmače otpalo
za jelovinu 27°/n, a za hrastovine 14% vremena smjene.


311




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Manje iskorišćenje vremena smjene po jarmači kod jelovine ide «a
račun rasporeda pila (ukupno 15 izmjena kroz 8 sati).
Koeficijenat iskorišćenja mašinskog vremena (vremena rada jarmače)
iznosio je za:


a) jelu 0.86
b) hrast 0.85


Dakle od mašinskog vremena iskorišćeno je na piljenje za jelovinu
86%, a za hrastovinu 85%, dok je na gubitke vremena za vrijeme rada
jarmače otpalo za jelovinu 14°/o.


Opći koeficijenat iskorišćenja jarmače iznosio je za:


a) jelu 0.63 i
b) hrast 0.76


To znači, da je od ukupnog vremena smjene za korisni rad jarmače
(piljenje) utrošeno za jelovinu 63%, a za hrastovinu 76%, dok je na razne
gubitke otpalo kod prerade jelovine 37%, a hrastovine 24°/o. Veći gubitci
kod prerade jelovine idiu na račun izmjefte rasporeda pila.


Poznato je, da se kod nas uzima da je prosječan opći koeficijenat
iskorišćenja jarmače 0.60. Brigada Kneževića premašila je ovaj prosjak
kod kombiniranog rasporeda pila za jelovinu za 3%, a kod prerade hrastovine
za 16°/» u apsolutnom iznosu, dok je u relativnom iznosu ova brigada
prebacila prosjek kod jelovine za 5%, a kod hrastovine za 27%.


Prosječna veličina pomaka pojedinih trupaca po jednom okretaju
jarma iznosila je za:


a) jelu 3.3´ do 9.0 m/m
b) hrast . . . . . . 1.7 do 6.5 m/m


Prosječna veličina pomaka mjerena je na 42 jelova trupca i 58 hrastovih
trupaca.
Srednja veličina pomaka iznosila je za:


a) jelu 5.6 m/m
b) hrast 3.6 m/m


Brzina pomicanja trupca kroz jaram odnosno brzina piljenja kretala
se je u granicama za:


a) jelu ..... . 0.660 do 1.800 m/min.


b) hrast 0.540 do 1.300 m/min.


Srednja brzina trupca iznosila je za:


a) jelu .1.120 m/min.
b) hrast 0.720 m/min.


Broj okretaja jarma uitvrđen je neposrednim mjerenjem za vrijeme
snimanja i iznosio je 200 okretaja na minutu.


312




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 59     <-- 59 -->        PDF

5. Upoređenje
Da se istaknu uspjesi brigade Kneževića uporedit će se rezultati rada
ove brigade s rezultatima rada brigade Oreškovića. Upoiređenje se odnosi
na po dva dana rada obiju brigada. Prerađivana je jela i hrast. Obe brigade
prerađivale su hrastove trupce posve jednakih srednjih promjera
i dužina dok su jelovi trupci koje je prerađivala Oreškovićeva brigada
bili nešto kraći (4.4 m) od onih koje je prerađivala Kneževićeva brigada


(6.4 m). Srednji promjeri jelovih trupaca obiju brigada bili su najednaki.
Ako pretpostavimo, da je brigada Oreškovića prerađivala jelovinu
i hrastovinu sa istom veličinom pomaka kao i brigada Kneževića, tada
možemo pomoću formule za produktivnost jarmače izračunati opći koeficijent
iskorišćenja jarmače Oreškovićeve brigade. On je iznosio za:


a) jelu 0.51


b) hrast 0.55


Iz ovog se vidi, da je Kneževićeva brigada svojim radom polučila
daleko bolje iskorišćenje jarmače nego Oreškovićeva brigada. Razlike su
znatne i za jelu (+ 0.12) i za hrast (+ 0.21).


Nakon takmičenja na istoj jarmači radio je gaterist Krznarić Stjepan.
Om je prerađivao jelove trupce srednjeg promjera 55.4 cm, a srednje dužine
7.5 m. Način piljenja bio je prizmiranje. Raspored pila bio je kombiniran
prema dužinama trupaca i gotovo isti sa rasporedom pila koje je
prerađivala Kneževićeva brigada.


Brigada gateriste Krznarić Stjepana postigla je srednju veličinu pomaka
trupca od 4.6 m/m, a srednja brzina piljenja iznosila je 0.920 m/min.
Opći koeficijent iskorišćenja iznosio je 0.43 (radi stalne izmjene rasporeda
pila, koja je utrošila 0.32 vremena smjene).


Iz ovih se podataka vidi, da je Kneževićeva brigada kod piljenja jelovih
trupaca postigla bolje rezultate. Da uporedimo samo srednji pomak
i brzinu piljenja:


Knežević Krznarić


pomak 5.6 m/m 4.6 m/m


brzina piljenja 1.120 m/min. 0.920 m/min.


6. Zaključak
Iz ovih se podataka, iako ih nema veliki broj, može zaključiti da je
brigada Kneževića uspjela za vrijeme takmičenja daleko premašiti normu
i postići bolje rezultate iskorišćenja jarmače od brigade Oreškovića.


Ovo veće iskorišćenje jarmače postignuto je:


a) pravilnom i pravovremenom pripremom trupaca,


b) uklanjanjem nedostataka unutrašnjeg transporta i


c) pravilnim iskorišćenjiem veličine pomaka.


I. Horvat
313