DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 54 <-- 54 --> PDF |
BORBA ZA VISOKU PRODUKTIVNOST RADA U DRVNOJ INDUSTRIJI Prikaz rada brigade gateriste Kneževića Antuna 1. Uvod. Pokret za visoku produktivnost rada, kojeg su započeli naši rudari, širi se i zahvaća sve veći broj trudbenika svih grana naše privredne djelatnosti. Ovaj pokret širi se medu trudbenicima drvne industrije. Brigada Orešković Stjepana iz Novoselec-Križa započela je prva sa uvađanjem novih metoda rada u drvnoj industriji. Ova brigada nije jedina u borbi za visoku produktivnost rada u drvnoj industriji. Pridružile su joj se brigade Knežević Antuna i drugih sa ostalih pogona drvne industrije. Na dan predaje prelazne zasitave radnom kolektivu ŠIP Belišće, kao najboljem radnom kolektivu drvne industrije NRH, pojedini trudbenici ovog kolektiva preuzeli su nove obaveze i pozvali na takmičenje druge radne kolektive drvne industrije. Brigada Knežević Antuna preuzela je obavezu da će premašiti normu i da će postići bolje rezultate od brigade Orešković Stjepana. Takmičenje je organizovano od 30. VIII. do 17. IX. 1949. Za vrijeme takmičenja brigada Knežević Antuna prerađivala je trupce iste ´vrste, dimenzija i kvalitete i sa istim rasporedom pila (»španung«) kao i brigada Orešković Stjepana za vrijeme od 15. VII. do 5. VIII. 1949. Rezultati takmičenja bili su već prvih dana veliki. Brigada Kneževića postigla je daleko bolje rezultate nego brigade Oreškovića. Evo tih rezultata: Izvršenje norme u °/o Brigada Orešković Brigada Knežević 1. dan 103 . 183 2. 3. 4. 5. ,, ,, ,, 11 134 136 107 137 158 173 128 183 6. 11 146 148 7. H 172 208 8. 11 134 144 9. 11 144 169 10. 11 154 169 U. 11 141 163 12. 11 137 172 13. U 160 168 14. . 130 188 15. TI 139 200 16. 11 95 155 17. 11 117 139 Prosjek 134.4 167.5 30S |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Iz ovih je podataka vidljivo da je brigada Kneževića za vrijeme takmičenja premašila normu u prosjeku za 67.5% ili za 33.1% više od brigade Oreškovića. Suština rada brigada Kneževića i Oreškovića je u pravilnoj organizaciji radnog mjesta, u pravilnom iskorišćenju radnog vremena smjene, u povećanju produktivnosti jarmače povišenjem pomaka trupca i iskorišćenja radnog vremena jarmače. < Da bi saznali koliki je pomak trupca i iskorišenje jarmače izvršeno je za vrijeme rada brigade Knežević Antuna snimanje radnog vremena dne 15., 16. i 17. IX, o. g. Na osnovu podataka ovog snimanja izvršena je analazi radnog vremena smjerne, 2. Metoda rada Zadatak snimanja bio« je da ´utvrdi: . a) iskorišćenje radnog vremena smjene, b) koeficijenat iskorišćenja jarmače, c) prosječnu veličinu pomaka trupca, d) prosječnu brzinu piljenja. Iskorišćetnje radnog vremena smjene utvrđeno je fotografijom radnog dana. Obrazac fotokarte bio je slijedeći: FOTOGRAFIJA RADNOG VREMENA SmjenaObejkt snimanjaList snimanja Datum snimanja Snimljeno od Trajanje snimanja do Što se "srmm» Indeks Tek. vrijeme h min sek h Trajanje man , sek Primjedba l ! 1 ! 1 | i j 1 Radno vrijeme smjene raščlanjeno je na vrijeme rada jarmače (mašinsko vrijeme) i vrijeme stajanja jarmače. Vrijeme rada jarmače raščlanjeno je dalje na: a) vrijeme piljenja, b) gubici uslijed razmaka čela trupaca, c) gubici uslijed manjkavosti unutarnjeg transporta (lanci i si.). Vrijeme stajanja jarmače raščlanjeno je na: a) vrijeme uprezanja i napinjanja pila, b) vrijeme kontrole rasporeda pila i popravaka razvrake, c) vrijeme izmjena u rasporedu pila, d) vrijeme podmazivanja ležajeva, 309 |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 56 <-- 56 --> PDF |
e) vrijeme utrošeno na otstranjenje zaglavljenih piljenica u jarmu, i) vrijeme odmora. Na osnovu ovih podataka izračunam je: 1) koeficijenat iskorišćenja radnog vremena smjene po jarmači ki-. gdje je k, = koeficijenat iskorišćenja radnog vremena smjene po jarmači, tm = vrijeme rada ja mrače (mašinsko vrijeme) u min, a T = trajanje smjene u min. 2) koeficijenat iskorišćenja mašinskog vremena " tm gdje je k. = koeficijenat iskorišćenja mašinskog vremena, tp = vrijeme piljenja u min. 3) opći koeficijenat iskorišćenja jarmače k_kl.k.,_I=JVtiJ gdje je k = opći koeficijenat iskorišćenja jarmače, t. = vrijeme stajanja jarmače u min, t, = gubici za vrijeme rada jarmače u min. Srednja veličina pomaka trupca po jednom okretaju jarma izračunata ie iz podataka o prosječnoj veličini pomaka svakog pojedinog trupca. Prosječna veličina pomaka trupca utvrđena je na osnovu dužine trupca, vremena piljenja (u sek) i broja okrataja jarma u min po formuli: 1.100.60 r = |mmj t.n gdje je p = veličina pomaka trupca, t =t vrijeme piljenja u sek n = broj okretaja jarma u min, 1 = dužina trupca u m. Prosječna brzina piljenja odnosno brzina pomicanja trupca kroz jaram (v) utvrđena je na osnovu srednje veličine pomaka (p) i broja okretaja jarma (n): v = [m/sek] 6ö.rooö Produktivnost jarmače u smjeni (P) utvrđena je na osnovu srednje veličine pomaka (p), broja okretaja jarma u min (n), vremena trajanja smjene u min (T), općeg koeficijenta iskorišćenja jarmače (k), srednje dužine trupaca (1) i kubnog sadržaja .srednjeg trupca u m3 (v): p-n-T-k-v r 3 . .. P° sm,einiJ P = ......" ´ 310 |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 57 <-- 57 --> PDF |
3. Materijal Prvi dan snimanja piljena je jelovina, a drugi i treći dan hrastovima. Promjer jelovih trupaca kretao se u granicama od 31 do 50 cm. Srednji promjer iznosio je 42.3 cm, a srednja dužina 6.4 m. Način piljenja bio je prizmiranje i raspirjivanje prizama. Visina prizme iznosila je 260 mm. Raspored pila bio je kombiniran, već prema dužini trupaca. Raspored pila bio je 2/25, 4/20, 4/26, 4/20, 2/25. Promjer hrastovih trupaca kretao se u granicama od 30 do 54 cm. Srednji promjer iznosio je 38.2 cm, a srednja dužina 3.5 m. Trupci su biti kakvoće C. Način piljenja bio je piljenje u cijelo. Raspored pila bio je 7/27, 1/54, 7/27. Podaci o snimanju razrađeni su posebno za jelovinu, a posebno za hrastovinu. Podaci snimanja hrastovine razrađeni su za oba dana zajedno, jer su trupci i način piljenja bili nejednaki za oba dana snimanja. 4. Rezultati lskorišćenje radnog vremena smjene, raščlanjeno je na pojedine dijelove: a) jela: piljenje 0.63 razmaci čela 0.07 lanci 0.03 uprezanje i napinjanje pila . . . . 0.06 izmjena rasporeda pila . . . . . 0.16 i/ podmazivanje ležajeva 0.01 zaglavljivanje 0.01 odmor 0.03 b) hrast: piljenje 0.76 razmaci čela trupaca * 0.07 lanci i ostali prekidi 0.03 uprezanje i napinjanje pila ... . 0.06 kontrola rasporeda pila 0.02 podmazivanje´ ležajeva , 0.01 zag´lavnjivamje 0.02 odmor 0.03´ Koeficijenat iskorišćenja radnog vremena smjene po jarmači iznosio je za: a) jelu ...... 0.73 b) hrast 0.86 To znači da je na vrijeme rada jarmače otpalo za jelovinu 73%, a za hrastovinu 86% vremena smjene, dok je na vrijeme stajanja jarmače otpalo za jelovinu 27°/n, a za hrastovine 14% vremena smjene. 311 |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Manje iskorišćenje vremena smjene po jarmači kod jelovine ide «a račun rasporeda pila (ukupno 15 izmjena kroz 8 sati). Koeficijenat iskorišćenja mašinskog vremena (vremena rada jarmače) iznosio je za: a) jelu 0.86 b) hrast 0.85 Dakle od mašinskog vremena iskorišćeno je na piljenje za jelovinu 86%, a za hrastovinu 85%, dok je na gubitke vremena za vrijeme rada jarmače otpalo za jelovinu 14°/o. Opći koeficijenat iskorišćenja jarmače iznosio je za: a) jelu 0.63 i b) hrast 0.76 To znači, da je od ukupnog vremena smjene za korisni rad jarmače (piljenje) utrošeno za jelovinu 63%, a za hrastovinu 76%, dok je na razne gubitke otpalo kod prerade jelovine 37%, a hrastovine 24°/o. Veći gubitci kod prerade jelovine idiu na račun izmjefte rasporeda pila. Poznato je, da se kod nas uzima da je prosječan opći koeficijenat iskorišćenja jarmače 0.60. Brigada Kneževića premašila je ovaj prosjak kod kombiniranog rasporeda pila za jelovinu za 3%, a kod prerade hrastovine za 16°/» u apsolutnom iznosu, dok je u relativnom iznosu ova brigada prebacila prosjek kod jelovine za 5%, a kod hrastovine za 27%. Prosječna veličina pomaka pojedinih trupaca po jednom okretaju jarma iznosila je za: a) jelu 3.3´ do 9.0 m/m b) hrast . . . . . . 1.7 do 6.5 m/m Prosječna veličina pomaka mjerena je na 42 jelova trupca i 58 hrastovih trupaca. Srednja veličina pomaka iznosila je za: a) jelu 5.6 m/m b) hrast 3.6 m/m Brzina pomicanja trupca kroz jaram odnosno brzina piljenja kretala se je u granicama za: a) jelu ..... . 0.660 do 1.800 m/min. b) hrast 0.540 do 1.300 m/min. Srednja brzina trupca iznosila je za: a) jelu .1.120 m/min. b) hrast 0.720 m/min. Broj okretaja jarma uitvrđen je neposrednim mjerenjem za vrijeme snimanja i iznosio je 200 okretaja na minutu. 312 |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 59 <-- 59 --> PDF |
5. Upoređenje Da se istaknu uspjesi brigade Kneževića uporedit će se rezultati rada ove brigade s rezultatima rada brigade Oreškovića. Upoiređenje se odnosi na po dva dana rada obiju brigada. Prerađivana je jela i hrast. Obe brigade prerađivale su hrastove trupce posve jednakih srednjih promjera i dužina dok su jelovi trupci koje je prerađivala Oreškovićeva brigada bili nešto kraći (4.4 m) od onih koje je prerađivala Kneževićeva brigada (6.4 m). Srednji promjeri jelovih trupaca obiju brigada bili su najednaki. Ako pretpostavimo, da je brigada Oreškovića prerađivala jelovinu i hrastovinu sa istom veličinom pomaka kao i brigada Kneževića, tada možemo pomoću formule za produktivnost jarmače izračunati opći koeficijent iskorišćenja jarmače Oreškovićeve brigade. On je iznosio za: a) jelu 0.51 b) hrast 0.55 Iz ovog se vidi, da je Kneževićeva brigada svojim radom polučila daleko bolje iskorišćenje jarmače nego Oreškovićeva brigada. Razlike su znatne i za jelu (+ 0.12) i za hrast (+ 0.21). Nakon takmičenja na istoj jarmači radio je gaterist Krznarić Stjepan. Om je prerađivao jelove trupce srednjeg promjera 55.4 cm, a srednje dužine 7.5 m. Način piljenja bio je prizmiranje. Raspored pila bio je kombiniran prema dužinama trupaca i gotovo isti sa rasporedom pila koje je prerađivala Kneževićeva brigada. Brigada gateriste Krznarić Stjepana postigla je srednju veličinu pomaka trupca od 4.6 m/m, a srednja brzina piljenja iznosila je 0.920 m/min. Opći koeficijent iskorišćenja iznosio je 0.43 (radi stalne izmjene rasporeda pila, koja je utrošila 0.32 vremena smjene). Iz ovih se podataka vidi, da je Kneževićeva brigada kod piljenja jelovih trupaca postigla bolje rezultate. Da uporedimo samo srednji pomak i brzinu piljenja: Knežević Krznarić pomak 5.6 m/m 4.6 m/m brzina piljenja 1.120 m/min. 0.920 m/min. 6. Zaključak Iz ovih se podataka, iako ih nema veliki broj, može zaključiti da je brigada Kneževića uspjela za vrijeme takmičenja daleko premašiti normu i postići bolje rezultate iskorišćenja jarmače od brigade Oreškovića. Ovo veće iskorišćenje jarmače postignuto je: a) pravilnom i pravovremenom pripremom trupaca, b) uklanjanjem nedostataka unutrašnjeg transporta i c) pravilnim iskorišćenjiem veličine pomaka. I. Horvat 313 |