DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 33 <-- 33 --> PDF |
daraju, a razlikuju se u glavnom time, što princip najboljeg pomlađenia iraži jače i češće otvaranje sklopa što se protivi principu uzgoja najvrijednijih drvnih masa. Način uzgoja naših prebornih šuma morati će biti kombinacija oba principa time, da se na boljim i dubljim tlima primjenjuje princip uzgoja najvrijednijih drvnih masa, dok se u šumama zaštitnog karaktera ima rukovoditi principima- prirodnog pomlađenja šume. Prigodom uređivanja tih šuma i određivanja smjernica njihovog budućeg uzgoja, najuspješniji bi bio način uzgoja one vrsti sastojine koje sam razvoj pojedine sastojine traži. Međutim princip uzgoja što vrijednijih sastojina upućuje nas na to da prirodni razvoj sastojine korigiramo pomaganjem vrijednije vrste i skraćenjem perioda manje vrijedne vrste. Dakako da rukovođ uzgoja mora ostati stanje tla i mogućnost uzgoja jedne vrste na njemu, ali se pravovremenom i dovoljno jakom intervencijom (potsadnja, potsijavanje, čišćenje, pošumljavanje) mogu postići lijepi rezultati. Za prirodni razvoj sastojina i njihovo što uspješnije uzgajanje; potrebna je dovoljna količina stabala sposobnih za sjemenje, kako bi prelaz sastojine u drugi tip i vrstu bio što uspješniji i brži. Zato treba kod svakog stanja sastojine posvetiti punu pažnju uzgoju budućih sjemenjaka onih vrsta, koje imađu da izvrše naplodenje. Ako bilo kojim načinom (prirodno, vremenskom nepogodom ili epidemijom ili opet djelovanjem čovjeka) u sastojim bude ukonjena vrsta drveta, koja bi trebala da zamjeni postojeću, nastaju veoma teški uslovi za naplodenje i novo stvorena sastojina je slabije kvalitete nego matična. U ovom slučaju ima uređivač šuma propisati da se u tu sastojinu unese nova vrsta drveća i time ponovno uspostaviti ravnoteža. Na dobrim hranjivim i dubljim tlima, ovaj postupak nije tako vidljiv kao na lošijim tlima. U posebnim slučajevima može jedan period razvoja da traje dva, pa i tri životna razdoblja tih stabala, ali konačno ipak dolazi do prelaza u daljnji stadij razvoja. Kao primjer -mogu nam poslužiti neke bukove sastojme gospodarske jedinice Dletvo šumarije Klana. Uslijed predugog perioda ´bukove sastojine, došlo je do stvaranja sve lošijih sastojina naročito na grebenima, gdje se pojavio vrijesak. Ispravno unošenje novih četinjavih vrsta u ta tla pakazalo je dobre uspjehe. Za pojedini stepen razvoja sastojine i u vezi s njim stvorenog tipa šume, potrebno je odrediti slijedeće smjernice budućeg uzgoja: 1) Za bukovu sastojinu sa pojedinačnim jelivom stablima (sastojina A na slici) Ta" je sastojina nastala iz mješovite preborne sastojine jele i bukve jakim pomlađenjem bukve sa pojedinim jelovim pomlatkom. Razvoju ovog mladika treba posvetiti punu pažnju. Bukov mladik čistiti i preuređivati, jer ovaj tip sastojine dobrim uzgojem, a naročito, na dobrim tlima može dati veliki postotak bukove građe (više puta do 60%). Najveću pažnju treba posvetiti pojedinim jelovim stabalcima podupirati njihov rast, jer će ona kasnije kod prelaza u,jelovu sastojinu postati jelovi sjemenjaci. 287 |