DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 25 <-- 25 --> PDF |
8. Schwerdtfeger F.: Prognose und Bekämpfung forstlicher Grossschädlinge, Berlin 1941. 9. Schwerdtfeger: Die Waldkrankheiten, Berlin 1941. 10. Wagner Ch.: Lehrbuch der Forstschutzes, Berlin 1930. 11. Zivojnović S.: Insekt: protiv insekata, Beograd 1949. COBPEMEHHAH ...... ....... B .... ...... ..... .......... ......... ...... ....... ..... .... . ........ .......... ........ ............ ............ ................. .........´ no ...... . Ips typographus . Ipe curvidens, . ...... ....... . .......... ....... ....... .......... ........... .......... .:) ........, . ..... .....! ......... .....1. ............. .. ... nop . ......... ............. ....... ......! . ........... ........... . .. .........., a ..... ..1...... ........... . ............. .......... . ....... .......! ..... ............... . ............ ............. CONTEMPORARY FOREST THERAPEUTIC In this article he author gives a description of the present state in the modern forest therapeutic, and the most resent results of the investigations performed in the Swiss Entomological Institute concerning the fight´ aniaiist Ips typographus and Ips curvidens. The article contains also details on the destruction of caterpillars of harmful butterfilies by chemical means from the air. At the end of the article data are given on the application and success of biological methods in forestry in the fight against harmful insects. The, author comes to the conclusion that numerous and universal investigations have to be undertaken in the problematic of forest protestion. Dr. Ž. Kovačević (Zagreb): ZNAČAJ JAJNOG PARASITA ANASTATUS DISPARIS RUSCHKA ZA PRIRODNO SUZBIJANJE GUBÄRA Od 1946—1947 godine opet je došlo do masovne pojave gubara i počinjene su ogromne štete u šumama i voćnjacima. Poznato je međutim, da taj štetnik redovito, a naročito u godini prirodne degradacije strada od različitih prirodnih neprijatelja. Medu njegovim prirodnim neprijateljima kod nas u Zagrebu. U ovom članku želimo čitaoce upoznati ukratko sa nekim duei da se još nalazimo u eri zaraze gubara u našim šumama i voćnjacima bit će od općeg interesa, da se u kratkim crtama upoznamo sa životom i značajem te nametničke osice, koja svojim napadom na gubareva jaja može katkada u većem postotku smanjiti pojavu mladih gusjenica u proljeće. Kuri r A, entomološki stručnjak u Beču napisao je naučnu raspravu o Anastatuisu (5) .po materijalu, koji je svojedobno sabran i proučavan kod nas u Zagrebu. U ovom članku želimo čitaoce upoznati ukratko sa nekim izlaganjima Kurirovim i opažanjima autora ovoga članka. Anastatus disparts je poznati jajni parasit gubara, o kome se kod nas i ranije pisalo (Langhoffer, Kovačević), te se često pomišljalo na to, da se taj parasit umjetno razmnoži i primjeni u borbi protiv gubara. Stoga će biti potrebno, da u tom pravcu iznesemo neke podatke o kojima govori Kurir u 279 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 26 <-- 26 --> PDF |
svojoj radnji i iznesemo naše mišljenje o vrijednosti Anastatusa za biološko suzbijanje gubara. U Americi su s tim parasitom postignuti u biološkoj borbi protiv gubara bolji rezultati, nego u Evropi, gdje se u glavnom sa ovim jajnim parasitom uopće ne vrše pokusi. Razlog je tome taj, što su gubar i Anastatus preneseni u Ameriku iz Evrope, te su se tamo aklimatizirali sa manje utjecaja vanjskih faktora, nego u Evropi, gdje su ti insekti domaći, pa na njih mnogo jače utječu razni prirodni faktori, koji otežavaju provođenje biološkog suzbijanja gubara pomoću Anastatusa. Kuri r je vršio svoja istraživanja na materijalu, koji je dobio iz naših šuma: Lipovac, Muško Ostrovo, Rešetina, Kapelački lug i Karaš. Intenzitet djelovanja toga´parasita prikazuje on po postotku parasitiranih jaja gubara u pojedinim jajnim leglima. Tom je prilikom ustanovio, da je u pojedinim šumskim predjelima zaraza jača, a u drugim slabija. Tako su na pr. legla iz Boljare bila parasitirana sa 0,6—16.6°/o, a ona iz Rešetine sa 15.1— 68.5%. Do sličnih rezultata došao je i autor članka 1926 i 1927, U Srnjačama kretala se zaraza od 5—28%, a u Ljeskovači od 53.5—60.7% (2, str. 14). Nejednaki procenat odnosno broj parasitiranih jaja ne može se dovesti u vezu sa jakošću zaraze gubara u stanovitom šumskom predjelu, nego će to biti vjerojatno u vezi sa klimatskim prilikama dotičnog šumskog predjela kao što se to dešava i kod samog gubara. Ove godine imali smo prilike također primijetiti priličan broj legala parasitiranih Anastatusom u nekim šumskim predjelima Spačvanskog bazena: Lqzama, Tikaru i Ripači. Najintenzivnija zaraza bila je u leglima u Ložama, a najslabija u Tikaru. Osim toga primjetili smo, da je zaraza bila intenzivnija samo na nekim mjestima u jednom šumskom predjelu, dok inače u tom predjelu nismo nalazili parasitiranih jaja. Ova činjenica pokazuje, da Anastatus bira za ^voje napade samo stanovite skupine stabala, na kojima ima gubarevih jajnih legala. Za poznavanje ovoga parasita interesantna je činjenica i odnos spolova, Opazili smo naime, što navodi i Kurir , da obično preteže broj mužjaka, a rjeđe je broj ženki veći od broja mužjaka. Tako je isti u istraživačkom materijalu imao 917 mužjaka, a samo 83 ženke, što znači da u tom slučaju dolazi otprilike 11 mužjaka na jednu ženku. Mi smo ove godine iz Ripače dobili donekle slične podatke. Od 285 parasita bilo je 210 mužjaka i 75 ženki, te prema tome otpada ovdje na jednu ženku otprilike tri mužjaka. U pogledu vremena pojavljivanja Anastatusa ne možemo se složiti sa tvrdnjom Kurir a i nekih drugih stručnjaka, koji navode, da se Ana- status kao imago javlja između 15. jula i 15. augusta, već se slažemo sa podacima Ruschke, koji navodi, da se taj parasit javlja u junu i julu. Pojava Anastatusa bezuvjetno stoji u vezi sä pojavom leptira gubara. Kada bi se ove godine Anastatus pojavio tek oko 15, jula, onda on ne bi mogao kao parasit izvršiti više infekciju gubarevih jaja, jer je u to vrijeme ove godine uglavnom već prestalo odlaganje gubarevih jaja. Poznato je međutim, da Anastatus ulaže svoja jaja u potpuno svježa gubareva jaja. Među ostalim Kuri r tvrdi, da infekcija uslijeđuje još za vrijeme dok gubareva ženka odlaže svoja jaja odnosno uglavnom u prva 4 dana. Prema našem 280 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 27 <-- 27 --> PDF |
mišljenju pojava ovog jajnog parasita može uslijediti samo u vrijeme pojavljivanja gubarevih leptira, jer jedino onda može on inficirati svježa jaja, što navodi i Kurir koji međutim ipak tvrdi da se parasit javlja tek polovicom jula. Pojava leptira gubara, a prema tome i pojava njegovog parasita po našem je mišljenju usko povezana sa klimatskim prilikama u dotičnoj godini. Kada se gubar pojavi ranije pojavi se ranije i njegov jajni parasit, i obratno, ako dolazi kasnije do pojave gubara javlja se i parasit kasnije. Kod nas se obično prema klimatskim prilikama u pojedinim godinama javlja leptir gubara od polovice juna do konca jula, dok je njegova pojava u početku augusta iznimna i to obično u brdskim šumama, inače u nizinskim u augustu više ne nalazimo gubarevih leptira. Ove godine počelo je pojavljivanje razvitih oblika Anastatusa dapače još prije pojave odnosno prije općeg čahurenja gubara tj. 26. V., a završilo 6. VI. Druga partija jaja donesena u laboratorij iz Ripače 12. VI. počela je sa izlaženjem parasita 15. VI., a zadnji parasiti izašli su 10, VII. Ovo dokazuje, da pojavljivanje imaga Anastatusa -ovisi o klimatskim prilikama u toj godini i stoji u vezi sa pojavljivanjem leptira gubara. Što se tiče pojave samoga Anastatusa i njegove djelotvornosti kao parasita gubara primjećeni su mnogi nedostaci, koji pokazuju neke negativne strane tog koHsnog kukca. U prvom redu primjećeno je, da se taj parasit pojavljuje redovito u jačoj mjeri u šumama, gdje se gubar nalazi u kulminaciji ili u degradaciji. To znači, da Anastatus spada u onaj rea parasita, koji se kao efikasni pojavljuju u jačoj mjeri tek onda, kada je u gradaciji štetnika nastupilo prirodno opadanje. Taj parasit kao imago živi prosječno najviše 15 dana, te samo kroz to vrijeme može inficirati jaja gubara. Starija jaja gubara ne napada. Ova činjenica pokazuje, da je djelotvornost Anastatusa kao parasita ograničena, jer kada bi on mogao inficirati jaja gubara i kasnije eventualno kroz čitavo ljeto i u jesen bio bi kao prirodni neprjatelj gubara mnogo efikasniji. Da se Anastatus javlja često* u jednom šumsiom, predjelu na jednom ograničenom prostoru ima svoj uzrok´u tome, što njegova ženka ne leti, nego samo skače. Prema tome je jasno, da će inekcija nastupiti samo na ograničenom prostoru. Escheric h navodi, da se taj parasit godišnje širi u daljinu do 100 m. Kada bi ženke letjele kao i mužjaci, onda bi se taj parasit brže širio na pojedinim terenima. Daljnja negatvna strana Anastatusa, kako to vidimo iz Kurirove radnje (5) leži u tome, što ženka odlaže u svemu tek 2—13 jaja. Zbog toga je jasno, zašto nailazimo često na mali broj parasitiranih jaja. Ukoliko je broj gubarevih jaja jače parasitiran znači, da je isto leglo gubarevih jaja posjetio veći broj parasita odnosno njihovih ženki. Kuri r je svojim pokusima utvrdio, da Anastatus ulaže svoja jaja samo u oplođena gubareva jaja. Život Anastatusa traje tako dugo kao i život gubara s tom razlikom, da Anastatus provede veći dio svoga života i čitavu preobrazbu u jajetu gubara tj. od jajeta do imaga, a tek imago napušta jaje svoga domaćina. Ova činjenica također umanjuje vrijednost Anastatusa kao prirodnog neprija 281 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 28 <-- 28 --> PDF |
telja gubara. Kada bi on imao brži razvoj ili mogao napadati jaja gubara u svako doba kao što to dini Schedius Kuwanae How. onda bi on kao prirodni neprijatelj gubara bio od veće važnosti. Ima još. jedna činjenica, koja je od važnosti za značaj Anastatusa kao prirodnog neprijatelja gubara odnosno korisnog insekta, Anastatus je poznat u glavnom kao tipični jajni parasit gubara, premda je on ustanovljen kao parasit i-kod nekih drugih insekata, ali tuizgleda dolazi još manje do izražaja, nego kod gubara. Od ostalih domaćina, koje spominje Kurir u svojoj radnji za naše prilike bi donekle bili od interesa Dendrolimus pini L. i Dicranura vinula L., koji kod nas dolaze i poznati su kao štetnici, ali dosada se nisu nigdje ispoljili izazivanjem nekih većih šteta. Prema tome oni ne pružaju mogućnosti, da se pomoću njih raširi u većoj mjeri u samoj prirodi Anastatus. U našim posavskim i podravskim šumama gdje se gubar najčešće javlja i gdje možemo naći najčešće i Anastatusa ne nalazimo njegove međudomadare, a ukoliko postoje (Dicranura vinula) ne pojavljuju se u većoj mjeri i ne pružaju mogućnosti, da se Anastatus raširi odnosno održi u većoj mjeri kada nema gubara. Ovaj jajni parasit ima još jednu negativnu stranu. On je naime poznat i kao hiperparasit tj. takav insekat, kojii napada druge korisne insekte. Anastatus napada kao hiperparasit jajnog parasita Ooencyrtus pitocampae Mere, koji je i kod nas u Dalmaciji poznat kao jajni parasit borovog prelca gnjezdara — Thaumatopoea pityocampae. Osim toga on napada i prirodnog neprijatelja gubara Apanteles melanoscelus, koji parasitira u gusjenicama. Dakle koliko je Anastatus koristan kao prirodni neprijatelj gubara može on u izvjesnoj mjeri kao hijerparasit biti i štetan. Do ove pojave moglo bi doći u Dalmaciji, gdje se javljaju i gubar i borov prelac gnjezdar. Zaključak Iz kratkog razlaganja o jajnom parasitu gubara A. disparis možemo uglavnom povući ove zaključke: 1. Anastatus disparis Ruschka je jajni parasit gubara, koji je svuda raširen, gdje dolazi gubar, a naročito ga često nalazimo u našim nizinskim posavskim i podravskim šumama. 2. Iako je taj parasit svuda raširen on ipak nije odlučan prirodni faktor u pogledu reguliranja masovne pojave gubara, jer se redovito pojavljuje u većoj mjeri samo u vrijeme degredacije masovne pojave gubara. 3. Anastatus kao parasit gubara nemeže kod nas doći do jačeg izražaja zbog toga, jer na njega kao i na gubara utječu u jakoj mjeri vanjski faktori, a naročito klimatske prilike. 4. Njegovo djelovanje kao parasita ograničeno je zbog toga, jer on prvenstveno napada samo gubara, a kod drugih je insekata rijedak, život imaga je kratak, napada samo svježa gubareva jaja, ženka ne leti i odlaže premaleni broj jaja. 282 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 29 <-- 29 --> PDF |
* 5. Anastatusa treba smatrati također jednim od prirodnih regulatora koji djeluju u ograničenom opsegu na smanjenje zaraze gubara, no s obzirom na spomenute činjenice u pogledu njegova kretanja i mogućnosti razmnažanja nema uslova, da se praktično primjeni u biološkom suzbijanju gubara. LITERATURA: 1. Eschcrich K.: Die angewandte Entomologie i. d. Vcreingten Staaten Berlin 1913. 2. Kovačević Ž.: Sušenje hrastova u Posavini, Knjižnica Jugoslov. šum. udruženja br. 10 Zagreb 1928. ´ " 3. Kovačević Ž.: Važnost jajnih parasita za uništavanje štetnika, Šumarski list Zagreb 1947. 4. Kurir A.: Einfluüsse abiotischer Umweltsfaktoren auf d. Schwammspinncr (Lymatria dispar) im Eistadium, während d. Winterdiapause, Zeitschr. f. d. ges. Forstwesen Bd. 75/69 Berlin. » 5. Kurir A.: Anastatus disparis Ruschka Eiparasit d. Lymatria dispar L., Zeitschr. f. angw. Entomologie Bd. 30 Berlin 1944. 6. Lamghoffer A.: Gubar i sušenje naših hrastovih šuma, Glasnik za šumske pokuse Zagreb 1926. 7. Sched´l K.: D. Schwammspinner (Porthetria dispar L.) in Euraeien, Afrika u. Neuen gland, Mcnog. Zeitschr. f. angw. Entomologie Berlin 1936. 8. Stellwaag F.: D. Schmarotzerwespen (Schlupfwespen) als Parasiten, Monog. Zeitschr. f. ang. Ent. Berlin 1921. ........ ....... ........ ANASTATUS DISPARIS RUSCHKA B ............ ...... C .......... LYPARIS DISPAR .. ........ ......... o ...... ........ ........ Lyparis dispar A. disparis ..... ........ .......... ...........: 1) A. disparis ........... ..... ... ......... Lyparis dispar. 2) .... A. disparis . ........... ........, .. .. ........ ......... ............ ........ ......! . .......... Lyparis dispar, ... ... . .......... .......... .. .......... ...... .. ..... ...... ......... ......... .......; 3) Ha A. disparis ...... ....... ....... ....... .......1, a ........ ............. .......; 4) ......... A. disparis .........., ... ... .. ......... ...... .. ...... .... L. dispar, a ..... ero ne ...... . ..... ....... ..... .......... ...: 5) A. disparis .. ........ ........ ............ ... ............. .......... ero . ............. ...... . .......... Lypairis dispar. THE IMPORTANCE OF ANASTATUS DISPARIS RUSCKA THE PARASITE ON THE EGGS OF LYPARIS DISPAR IN´ THE NATURAL FIGHT AGAINST LIPARIS DISPAR In his brief discussion of the A, disparis of the author comes to the following con clusions : 1) A. disparis is spread in every plase where Liparis dispar is found. 2) A. disparis, although everywhere commmon, is not a decisive, factor in the fight against Liparis dispar, because it is spread mostly during the degradation of the appearance of Liparis dispar in mass. 3) A. disparis is strongly influenced by external factors and especially by clmatic circumstances. 4) The action of A, disparis is limited, for it attacks only fresh Liparis dispar eggs, the female does not fly, and deposes a too reduced number of eggs. 5) There are no conditions for a practical use of A. disparis in the biological fight against Liparis dispar. . 283 |