DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1949 str. 30 <-- 30 --> PDF |
moglo zadovoljiti mjerilo 1 : 10.000 šumarski bi stručnjaci trebali istaći potrebu krupnijeg mjerila. I doba godine u pogledu snimanja utječe na dešifriranje istih. Zatim smjer lijeta pri snimanju utječe na smjer sjene stabala. Nije svejedno da li je sjena u smjeru lijeta ili okomito na taj smjer. Prvi je slučaj nepovoljniji za stereoskopsko mjerenje visina stabala, jer se ovo vrši u smjeru tzv. baze snimanja, dakle u smjeru lijeta. To praktički znači da bi bolje bilo da se lijet izvrši u smjeru istok zapad. Ovakvi i mnogo drugih sličnih problema stavljaju se na razmišljanje i konačnu odluku koju bi trebalo kao potrebu i želju postaviti pred Glavnu geodetsku upravu koja će u doglednom vremenu vršiti fotogrametrijski premjer. Ing.Roko Benić (Zagreb): PRILOG POZNAVANJU TEHNIKE POUGLJÄVANJÄ I KVALITETA DRVNOG UGLJENA PROIZVEDENOG POUGLJÄVANJEM NA UBRZANI NAČIN Za temelj ovoga prikaza uzet je referat o ispitivanju metode ubrzanog paugljavanja, koji je podnio Zavod za tehnologiju drveta iPolj. šum. fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ministarstvu drvne indu strije NRH. Ispitivanja su izvršena pod rukovodstvom pretstojnika Zavoda za tehnologiju drveta prof. dr. A. Ugreinovića. Kemijska ispitivanja izvršili su Zaivod za anorgansku kern, tehnologiju i metalurgiju Te hničkog fakulteta, te Zavod za agrilkulturnu ikemiju Polj. šum. fa kulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uvod Proizvodnja drvnog ugljena je vrlo stara — možemo reći toliko koliko i kultura čovjeka. Ona je bila i preduvjet za dobivanje metala (bakar, bronza a naročito željezo). Drveni ugalj cijeni se još i danas u metalurgiji jer su u njega mnoge prednosti: visoka snaga ogrijevanja, razmjerno malen sadržaj pepela; on ne sadrži fosfora i sumpora koji su naročito nepoželjni kod dobivanja željeza. Iako je koks od kamenog ugljena na mnogo mjesta zamijenio drveni ugalj, ipak je i danas potražnja drvenog ugljena vrlo velika. Drveni ugalj sa uspjehom zamjenjuje tekuća pogonska goriva motora i postaje na taj način važno pogonsko sredstvo. Metalurgija i danas traži velike količine drvenog ugljena, a i potrošnja u sitnim zanatskim radnjama mu je znatna. Tehnika debijanja drvenog ugljena sporo se je razvijala. Sve do naših dana zadržalo se je dobijanje drvenog ugljena u žežnicama. Najprimitivniji način dobijanja drvenog ugljena bio je onaj, po ktojemu se drvo palilo na otvorenom prostoru. Žeravica se polijevala vodom ili naglo pokrivala zemljom kako to i danas još čine u nekim našim krajevima (naročito sitni kovači u Srbiji). Dobijanje ugljena u uspravnim žežnicama rašireno je po cijelorr^ svijetu. Na razne načine pokušavalo se proces paljenja žežnice skratiti te su tako nastali Poigravanje u uspravnoj žežnici sa postramim dimnjakom preporučio je Ministarstvu drvne industrije NRH Juraj Savić-Nosan. 220 |