DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 8 <-- 8 --> PDF |
devina za daljnju preradu bilo u tvornicama, bilo u raznim obrtnim ili građevinskim poduzećima. Prema tome bi svi proizvodi šumarstva trebali pripadati podgrupi A2. Ovo nas upućuje na to, da bismo morali težiti k što jačem preorijentiranju upotrebe ogrjevnog drveta sa individualne potrošnje na industrijsku preradu. Industrija općenito proizvodi sredstva iz podgrupe A1( A3 i grupe B. Izvoz industrijskih proizvoda treba težiti u pravcu isporuka podgrupe Ai i grupe B, t. j . u pravcu izvoza finalnih proizvoda. U ovom smjeru treba da se razvija i naša drvna industrija. Lijeva strana formula, kao što smo spomenuli, predstavlja proizvodne snage šumarstva plus uvoz. Stavka »uvoz« ovdje ne predstavlja samo uvoz onih sredstava koja su potrebna šumarstvu u toj proizvodnji, nego predstavlja i ona sredstva, koja se uvoze u korist povećanja proizvodnje ostalih vrsti djelatnosti (industrija, poljoprivreda i dr.). Ona također može predstavljati i sredstva za široku potrošnju. Proizvodne snage opet predstavljaju površinu šumskog zemljišta pomnoženu sa prosječnim prirastom drvne mase po jedinici površine te potrebna sredstva i radnu snagu za izvršenje te proizvodnje. Formula predpostavlja jednakost lijeve i desne strane. U nekim granama poljoprivredne vrste djelatnosti, te u industriji tako i jest, dok to u šumarstvu na temelju naprijed navedenih kapaciteta, nije, U ratarstvu na pr. kod poljoprivrede, ne može se više proizvesti u jednoj godini, nego što iznese urod, čija se količina može obračunati umnoškom površine i dobivenog prosječnog uroda po jedinici površine. U šumarstvu količina posječenog drveta u jednoj godini može biti veća ili manja od umnoška površine sa prosječnim prirastom po jedinici površine, jer se može posjeći ne samo prirast, nego i dio drvne mase na kojoj se taj prirast stvorio. Kako smo već prije obrazložili, ovo se može dešavati radi dvojakog karaktera drvne mase: s jedne strane drvna masa predstavlja proizvodno sredstvo, a s druge strane, čim se posiječe predstavlja gotov proizvod. Što nam dakle za sada treba da predstavlja kapicitet u šumskoj proizvodnji, da li proizvodnja drvne mase t. j . ukupni prirast ili količina koju siječemo? Budući da sječom podmirujemo naše tekuće potrebe, koje su iskazane na desnoj strani formule, to nam kapacitet pretstavlja i količina sječe. Ovaj nam kapacitet u ovim planskim godinama treba da predstavlja maksimalno moguću količinu drvne mase koju možemo našim snagama posjeći. Taj se kapacitet sastoji od dva odlučujući faktora: 1. radna snaga, 2. transport. To znači, smijemo samo toliko posjeći, koliko smo u stanju izvesti iz šume, odnosno obratno, trebamo toliko izvesti iz šume, koliko posiječemo. Po ovome vidimo, da ta dva faktora moraju biti među sobom uravnotežena da ne nastane t. zv. usko grlo proizvodnje. Ova vrst rada (sječa i transport drvnih masa) predstavlja u šumarstvu zasebnu granu proizvodnje koju nazivamo »eksploatacija šuma«. U spomenutim formulama nam dakle izraz na lijevoj strani (p i r) predstavlja »kapacitet eks ploatacije«, a ne »kapacitet prirasta«. Dakle, u šumarstvu imamo dva kapaciteta. Jedan je: kapacitet prirasta, a drugi je: kapacitet eksploatacije. Razmotrit ćemo međusobni odaos tih kapacteta i primjenu formule za njihovo planiranje, 70 |