DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Pojedine vrste drveta donesene su abecednim redom uzevši kod razvrsta^
vanja u obzir engleska, odnosno latinska i urođenička, gdje za dotičnu vrstu
nema engleskog imena.


Za svako drvo donesen je i znanstveni naziv na latinskom uz oznaku
autora te urođenički nazivi onoga kraja gdje pojedino drvo uspijeva. Volumna
težina drveta pojedine vrste donesena je u engleskoj mjeri.


Opisana su svojstva drveta i njegova upotreba, te ovaj priručnik vrlo
dobro dolazi svima onima, koji se bave upotrebom drveta.


Na kraju knjige dodana je klasifikacija drveća prikazanog u knjizi po
zemlji porijekla (uspijevanja) iz koje doznajemo da je u priručniku opisano
drveće slijedećih zemalja:


Afrika 127 vrsta; Centralna Amerika i Zap. Indija 103 vrste; USA i
Kanada 93 vrste; Juž. Amerika 203 vrste; Azija 33 vrste; Australija, Tasmanija
i Nova Zelandija 151 vrsta; Borneo, Filipini i Malaja 151 vrsta, Kina 68
vrsta; Indija, Burma, Ceylon, Andamansko otočje 256 vrsta; Evropa 86 vrsta;
te Japan i Formoza sa 48 vrsta.


Osim toga dodan je indeks znanstvenih (latinskih) imena, opći indeks i
indeks urođeničkih imena.


Pod »Austrian Oak« (Austrijski hrast) opisan je naš slavonski hrast, za
kojeg pisac kaže da raste u šumama Slavonije i Hrvatske, a najbolja mu je
kvaliteta iz Slavonije, te da se otprema preko Sušaka i drugih jadranskih luka
a također i kopnom.


Na str. 395 i 399 nalazimo i poznate slike starih hrastova u šumi Sočna
(šumarija Vrbanja).
Za bosansku crnu borovinu (Pinus nigra Arnold) navodi pisac i trgovačko
ime »Bosnian pitch-pine«, pod kojim je poznata u Engleskoj. ,


R. Be-nić
F. H. Titmuss, A concise Encyclopedia of World Timbers, The Technical
Press Ltd. — London 1948 — str. 156.
Ova knjiga je namijenjena uglavnom stručnim radnicima u drvnoj industriji
i potrošačima drveta. U knjizi je opisano oko 200 vrsti drveta.


Knjiga se dijeli na dva dijela.


Prvi dio: Građa drveta, njegovo identificiranje i neke važnije definicije
sastoji se iz slijedećih poglavlja: Uvod — Rast drveta — Meko i tvrdo dirvo —
Građa nekog drveta — Građa tvrdog drveta — Nazivi drveća — Identificiranje
drveta — Neke bitne definicije za poznavanje građe drveta.


U drugom dijelu dan je opis oko 200 vrsti drveta, koje se upotrebljava
u praksi u Engleskoj.


Uz engleske nazive dana su u tekstu i naučna imena drveća (latinska).
Za podrobnije upoznavanje sa pojedinom vrstom drveća pisac upozorava na
stručnu literaturu, u kojoj je dotična vrsta detaljnije prikazana.


Na kraju knjige dana je bibliografija i indeks, u kojem se nalaze latinska
i engleska imena drveća.
^ * R. Bejiić


128