DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Knjiga obuhvaća slijedeća poglavlja: I. Strojevi i oruđa za sabiranje, čišćenje i sortiranje šumskog sjemenja; II. Strojevi i oruđe za čišćenje sječina; III. Oruđe i strojevi za primarnu obradu zemljišta; IV. Oruđe za dopunsku obradu zemljišta i obradu među redovima te za pomaganje kod prirodne obnove šuma; V. Sijačice; VI. Strojevi za sađenje sadnica; VII. Specijalna oruđa i strojevi za radove u rasadnicima; VIII. Strojevi i aparati za borbu sa štetnicima i bolestima šume, IX. Strojevi, oruđe i aparati za borbu sa šumskim požarevima; X. Opća pitanja eksploatacije strojeva u šumskom gospodarstvu. Knjiga je ilustrirana sa 228 slika. Ona će dobro doći svima koji se zanimaju mehanizacijom šumsko-uzgojnah radova. Sumsko-uzgojni zadaci, koji se danas postavljaju pred naše šumarske ustanove, ne mogu se rješavati starim metodama i načinima rada. Racionalizacija i mehanizacija utiru polako ali sigurno sebi put i kod šumsko uzgojnih radova, a ne samo kod eksploatacije šuma. Naročito su za naše prilike važni strojevi za sjetvu (sijačice), te sadilice šumskih biljaka. O njima ćemo donijeti specijalni prikaz u Šumarskom listu. r> 13 e n ; A »...... CT< ).AHCTBO« Donosimo sadržaj lista za I. polugodište 1948. g. Januar-februar 1948. P. Sadinski : Organizacija rada i sistemi naplaćivanja u Šumskom gospodarstvu i šumskoj industriji u SSSR. Dr. J. Duhovn i kov : Najefikasnija metoda određivanja etata naših šuma. K. A. H ri s tov : O nagibu bujičnog cunja i 0 njegovom određivanju. B. J. Z ahari j ev i VI. A. Con e v: Poboljšanje kvalitete četinjavog sjemena proizvedenog u Bugarskoj. Prof. D. Stefano v: Mjere protiv Limantriae-dispar. Ing. At. Sto ja nov: Konstrukcija i upotreba točila za transport gorivog drveta. Mart-april 1948. Uslovi za očuvanje, za povećanje i za plansko askorišćivanje naših šuma — Pozdravna riječ ministra pretsjednika Georgija Dimitrova. J. Mihajlov : Reorganizacija šumskog gospodarstva. N. Petkov : Šumari i osnivanje jedinstva bugarskog naroda. VI. M i 10 v: Ostvarenje plana šumskog gospodarstva u 1947 godini. Dr. J. Duho v n i kov : Najefikasnija metoda određivanja etata u našim šumama. Maj — 1948. St. Molov : Plan šumskog gospodarstva u 1948 godini. Dr. J. Duhov ni kov : Konstantne krivulje kojeficijenata cilindričnosti stabala bijelog bora i njihova točnost za kubiciranje sastojdna. Prof. Dr. D. Stefan o v: Mjere za zaštitu naših rasadnika i kultura od bolesti i od štetnih insekata. J. N anovsky: Šumar i lov. Juni-juli 1948. Slavensko jedinstvo u službi mira, demokracije i napretka. M. Mihaj lov : Utisci iz Cehoslovačke. U. Enev : Šumsko gospodarstvo u narodnoj republici Cehoslovačkoj. j n g Kl ep a c A. L. Howard, A. Manual of the Timbers of the World — Third edition — Macmillan et Co. Ltd. London 1948. Ovaj Manual drveća svijeta na 751 stranici donosi oko 1312 opisa drveća iz svih krajeva svijeta a ilustriran je sa 91 fotografijom. 127 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Pojedine vrste drveta donesene su abecednim redom uzevši kod razvrsta^ vanja u obzir engleska, odnosno latinska i urođenička, gdje za dotičnu vrstu nema engleskog imena. Za svako drvo donesen je i znanstveni naziv na latinskom uz oznaku autora te urođenički nazivi onoga kraja gdje pojedino drvo uspijeva. Volumna težina drveta pojedine vrste donesena je u engleskoj mjeri. Opisana su svojstva drveta i njegova upotreba, te ovaj priručnik vrlo dobro dolazi svima onima, koji se bave upotrebom drveta. Na kraju knjige dodana je klasifikacija drveća prikazanog u knjizi po zemlji porijekla (uspijevanja) iz koje doznajemo da je u priručniku opisano drveće slijedećih zemalja: Afrika 127 vrsta; Centralna Amerika i Zap. Indija 103 vrste; USA i Kanada 93 vrste; Juž. Amerika 203 vrste; Azija 33 vrste; Australija, Tasmanija i Nova Zelandija 151 vrsta; Borneo, Filipini i Malaja 151 vrsta, Kina 68 vrsta; Indija, Burma, Ceylon, Andamansko otočje 256 vrsta; Evropa 86 vrsta; te Japan i Formoza sa 48 vrsta. Osim toga dodan je indeks znanstvenih (latinskih) imena, opći indeks i indeks urođeničkih imena. Pod »Austrian Oak« (Austrijski hrast) opisan je naš slavonski hrast, za kojeg pisac kaže da raste u šumama Slavonije i Hrvatske, a najbolja mu je kvaliteta iz Slavonije, te da se otprema preko Sušaka i drugih jadranskih luka a također i kopnom. Na str. 395 i 399 nalazimo i poznate slike starih hrastova u šumi Sočna (šumarija Vrbanja). Za bosansku crnu borovinu (Pinus nigra Arnold) navodi pisac i trgovačko ime »Bosnian pitch-pine«, pod kojim je poznata u Engleskoj. , R. Be-nić F. H. Titmuss, A concise Encyclopedia of World Timbers, The Technical Press Ltd. — London 1948 — str. 156. Ova knjiga je namijenjena uglavnom stručnim radnicima u drvnoj industriji i potrošačima drveta. U knjizi je opisano oko 200 vrsti drveta. Knjiga se dijeli na dva dijela. Prvi dio: Građa drveta, njegovo identificiranje i neke važnije definicije sastoji se iz slijedećih poglavlja: Uvod — Rast drveta — Meko i tvrdo dirvo — Građa nekog drveta — Građa tvrdog drveta — Nazivi drveća — Identificiranje drveta — Neke bitne definicije za poznavanje građe drveta. U drugom dijelu dan je opis oko 200 vrsti drveta, koje se upotrebljava u praksi u Engleskoj. Uz engleske nazive dana su u tekstu i naučna imena drveća (latinska). Za podrobnije upoznavanje sa pojedinom vrstom drveća pisac upozorava na stručnu literaturu, u kojoj je dotična vrsta detaljnije prikazana. Na kraju knjige dana je bibliografija i indeks, u kojem se nalaze latinska i engleska imena drveća. ^ * R. Bejiić 128 |