DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Knjiga obuhvaća slijedeća poglavlja: I. Strojevi i oruđa za sabiranje,
čišćenje i sortiranje šumskog sjemenja; II. Strojevi i oruđe za čišćenje sječina;


III. Oruđe i strojevi za primarnu obradu zemljišta; IV. Oruđe za dopunsku
obradu zemljišta i obradu među redovima te za pomaganje kod prirodne obnove
šuma; V. Sijačice; VI. Strojevi za sađenje sadnica; VII. Specijalna oruđa i strojevi
za radove u rasadnicima; VIII. Strojevi i aparati za borbu sa štetnicima i
bolestima šume, IX. Strojevi, oruđe i aparati za borbu sa šumskim požarevima;
X.
Opća pitanja eksploatacije strojeva u šumskom gospodarstvu.
Knjiga je ilustrirana sa 228 slika. Ona će dobro doći svima koji se zanimaju
mehanizacijom šumsko-uzgojnah radova.
Sumsko-uzgojni zadaci, koji se danas postavljaju pred naše šumarske
ustanove, ne mogu se rješavati starim metodama i načinima rada. Racionalizacija
i mehanizacija utiru polako ali sigurno sebi put i kod šumsko uzgojnih
radova, a ne samo kod eksploatacije šuma. Naročito su za naše prilike važni
strojevi za sjetvu (sijačice), te sadilice šumskih biljaka. O njima ćemo donijeti
specijalni prikaz u Šumarskom listu. r> 13 e n ; A


»...... CT< ).AHCTBO«


Donosimo sadržaj lista za I. polugodište 1948. g.


Januar-februar 1948.


P. Sadinski : Organizacija rada i sistemi naplaćivanja u Šumskom
gospodarstvu i šumskoj industriji u SSSR. Dr. J. Duhovn i kov : Najefikasnija
metoda određivanja etata naših šuma. K. A. H ri s tov : O nagibu
bujičnog cunja i 0 njegovom određivanju. B. J. Z ahari j ev i VI. A. Con
e v: Poboljšanje kvalitete četinjavog sjemena proizvedenog u Bugarskoj.
Prof. D. Stefano v: Mjere protiv Limantriae-dispar. Ing. At. Sto ja nov:
Konstrukcija i upotreba točila za transport gorivog drveta.
Mart-april 1948.


Uslovi za očuvanje, za povećanje i za plansko askorišćivanje naših šuma —
Pozdravna riječ ministra pretsjednika Georgija Dimitrova. J. Mihajlov :
Reorganizacija šumskog gospodarstva. N. Petkov : Šumari i osnivanje jedinstva
bugarskog naroda. VI. M i 10 v: Ostvarenje plana šumskog gospodarstva
u 1947 godini. Dr. J. Duho v n i kov : Najefikasnija metoda određivanja
etata u našim šumama.


Maj — 1948.


St. Molov : Plan šumskog gospodarstva u 1948 godini. Dr. J. Duhov ni
kov : Konstantne krivulje kojeficijenata cilindričnosti stabala bijelog bora
i njihova točnost za kubiciranje sastojdna. Prof. Dr. D. Stefan o v: Mjere
za zaštitu naših rasadnika i kultura od bolesti i od štetnih insekata. J. N anovsky:
Šumar i lov.


Juni-juli 1948.


Slavensko jedinstvo u službi mira, demokracije i napretka. M. Mihaj lov
: Utisci iz Cehoslovačke. U. Enev : Šumsko gospodarstvo u narodnoj
republici Cehoslovačkoj. j n g Kl ep a c


A. L. Howard, A. Manual of the Timbers of the World — Third edition —
Macmillan et Co. Ltd. London 1948.
Ovaj Manual drveća svijeta na 751 stranici donosi oko 1312 opisa drveća
iz svih krajeva svijeta a ilustriran je sa 91 fotografijom.


127




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Pojedine vrste drveta donesene su abecednim redom uzevši kod razvrsta^
vanja u obzir engleska, odnosno latinska i urođenička, gdje za dotičnu vrstu
nema engleskog imena.


Za svako drvo donesen je i znanstveni naziv na latinskom uz oznaku
autora te urođenički nazivi onoga kraja gdje pojedino drvo uspijeva. Volumna
težina drveta pojedine vrste donesena je u engleskoj mjeri.


Opisana su svojstva drveta i njegova upotreba, te ovaj priručnik vrlo
dobro dolazi svima onima, koji se bave upotrebom drveta.


Na kraju knjige dodana je klasifikacija drveća prikazanog u knjizi po
zemlji porijekla (uspijevanja) iz koje doznajemo da je u priručniku opisano
drveće slijedećih zemalja:


Afrika 127 vrsta; Centralna Amerika i Zap. Indija 103 vrste; USA i
Kanada 93 vrste; Juž. Amerika 203 vrste; Azija 33 vrste; Australija, Tasmanija
i Nova Zelandija 151 vrsta; Borneo, Filipini i Malaja 151 vrsta, Kina 68
vrsta; Indija, Burma, Ceylon, Andamansko otočje 256 vrsta; Evropa 86 vrsta;
te Japan i Formoza sa 48 vrsta.


Osim toga dodan je indeks znanstvenih (latinskih) imena, opći indeks i
indeks urođeničkih imena.


Pod »Austrian Oak« (Austrijski hrast) opisan je naš slavonski hrast, za
kojeg pisac kaže da raste u šumama Slavonije i Hrvatske, a najbolja mu je
kvaliteta iz Slavonije, te da se otprema preko Sušaka i drugih jadranskih luka
a također i kopnom.


Na str. 395 i 399 nalazimo i poznate slike starih hrastova u šumi Sočna
(šumarija Vrbanja).
Za bosansku crnu borovinu (Pinus nigra Arnold) navodi pisac i trgovačko
ime »Bosnian pitch-pine«, pod kojim je poznata u Engleskoj. ,


R. Be-nić
F. H. Titmuss, A concise Encyclopedia of World Timbers, The Technical
Press Ltd. — London 1948 — str. 156.
Ova knjiga je namijenjena uglavnom stručnim radnicima u drvnoj industriji
i potrošačima drveta. U knjizi je opisano oko 200 vrsti drveta.


Knjiga se dijeli na dva dijela.


Prvi dio: Građa drveta, njegovo identificiranje i neke važnije definicije
sastoji se iz slijedećih poglavlja: Uvod — Rast drveta — Meko i tvrdo dirvo —
Građa nekog drveta — Građa tvrdog drveta — Nazivi drveća — Identificiranje
drveta — Neke bitne definicije za poznavanje građe drveta.


U drugom dijelu dan je opis oko 200 vrsti drveta, koje se upotrebljava
u praksi u Engleskoj.


Uz engleske nazive dana su u tekstu i naučna imena drveća (latinska).
Za podrobnije upoznavanje sa pojedinom vrstom drveća pisac upozorava na
stručnu literaturu, u kojoj je dotična vrsta detaljnije prikazana.


Na kraju knjige dana je bibliografija i indeks, u kojem se nalaze latinska
i engleska imena drveća.
^ * R. Bejiić


128