DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Drugim riječima između najveće visine propiljka i zbroja svih visina propiljaka mora postojati izvjesna proporcionalnost. Budući da 2 h raste brže nego h, postavlja i taj zahtjev granice debljini trupaca i »težini« rasporeda listova. To i opet ne samo gornju, nego i donju granicu, jer nije racionalno ne iskorištavati raspoloživu pogonsku snagu. Tako u našem prednjem primjeru snaga s kojom jarmača raspolaže nije racionalno iskorištena. U slučaju h> H nastupa veći potrošak snage nego što nam pokazuje formula (13), pa računanje potroška pogonske snage treba izvađati po tom kriteriju samo do granice h = H, što će doći u obzir tek kod novijih jarmača sa dovoljno velikim H, odnosno kod starijih za raspiljivanje tanje oblovine. c) Racionalno iskorištenje konstruktivnih mogućnosti jarmače postavlja kako smo već prije vidjeli zahtjeve što šireg intervala mijenjanja veličine pomaka te mogućnost mijenjanja prevjesa pila i zaleta pomaka. Stare jarmače imaju vrlo uske intervale veličine pomaka. Apsolutna veličina toga intervala može se doduše mijenjati sa mjenjanjem veličine proturucice, no granice intervala na ručici za mijenjanje veličine pomaka ostaju jednako blizu. Veličinu proturucice ne možemo naime mijenjati svakih četiri sata. Kod nas poznajemo samo jedan način mijenjanja prevjesa a to je ako imamo kopče sa utorom. Tu je veličina prevjesa ograničena, jer kod povećanja prevjesa, pada sigurnost napinjanja listova. Tek najmodernije jarmače posjeduju mogućnost automatskog mijenjanja kuta zaleta pomaka, čime se kod istog prevjesa a različitih pomaka izjednačuje gubitak hoda kod jarmača tipa b) i c). Najmodernije jarmače tipa d) posjeduju napravu za automatsko mijenjanje prevjesa´ mijenjanjem nagiba samog jarma kod promjene veličine pomaka. Posve je neracic*nalno ako pomak dobiven iz obaju prednjih kriterija pređe gornju granicu konstruktivnih mogućnosti, jer se na dotičnoj jarmači veći pomak ne može postići. Zato moramo veličinu proturucice kod starih jarmača regulirati za onu debljinu trupaca koju će dotična jarmača piliti. Ako nam se kod normiranja pojavi slučaj, da izračunani pomaci pređu najveći mogući konstruktivni pomak, moramo ih reducirati na ovaj potonji. Kod tanke oblovine ili niskih prizama kod kojih su najveće visine propiljaka tako malene, da se tek njihovi višekratnici približuju visini hoda jarma, moramo radi racionalnog iskorištenja navedenih faktora proizvodnosti jarmače forsirati obavezno piljenje na jednom toliko trupaca, odnosno prizama složenih jedna na drugu, koliko iznosi taj višekratnik. Zaključak Na jednoj te istoj jarmači može se piliti oblovina samo određenih dimenzija sa određenim rasporedima listova pila (određene »težine španunga«), da budu zadovoljeni svi zahtjevi racionalnog iskorištenja proizvodnih sposobnosti jarmače. Kod nas (vrijedi za Sloveniju) na pilanama mekog drveta, koje imaju najčešće po jednu do dvije jarmače, nedovoljno ili u najboljem slučaju nesigurno opskrbljene pogonskom snagom moramo računati, da se na jednoj te istoj jarmači pili oblovina svih mogućih dimenzija, vrsta drveta, vlažnostiprovenjencije. Uz to su još i starijih tipova. Većina naših jarmača radi, a da im rad nije bio nikada indiciran, niti je mehanizam za pomak trupca po indiciranju bio rektificiran. Mi danas uopće 119 |