DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 54     <-- 54 -->        PDF

kvaliteti iista pile, pravcu piljenja, kutu rezanja kratke oštrice, debljini pröpiljka,
trenju pila o vlakanaca, broju zubi, razmaku zubi, brzini piljenjabrzini pomicanja. Po Hartigu se on kreće od 10... 20 kgm/cm3. Po prof.
Fantoniju bi bio za jelovinu 11,25 kgm/cm3 a u literaturi se nalazi i brojka
12 kgm/cm3. S obzirom na vrstu drveta množi se taj faktor k = 12 kgm/cms
u praksi sa slijedećim faktorima: za jelu 1,0, za bor 1,1, za ariš 1,1, za bukvu
1,09 i za hrast 1,25. S obzirom na vlažnost množi se taj koeficijent sa slijedećim
faktorima (Voigt): za plavljeno drvo 0,48... 0,6, za svježe oboreno drvo
0,6 ... 0,75, za polusuho 0,72 ,.. 0,95, za zračno suho drvo 0,85 ... 1,05, za
umjetno suho drvo 0,95... 1,15. Kod ovog koeficijenta će važnu ulogu u Sloveniji
igrati provenjencija, jer je učešće grešaka drveta različito po provenjenciji.
Tako će ovaj koeficijent imati izvjesni interval kod jedne te iste vrste
S´ obzirom na učešće grešaka naročito s obzirom na učešće i tvrdoću kvrga.


Zbroj visina propiljaka računa se aproksimativno po izrazu:


2 h = o dsr i (12)


gdje je o koeficijent zaobljenosti poprečnog presjeka trupca. Po Vlasovu iznosi
on kod piljenja u cijelo 0,65... 0,80. Višu vrijednost ima u slučaju ako se u
sredini rasporeda pila nalazi nekoliko tanjih dasaka, manju vrijednost pak
ako se trupac samo obrubljuje. Kod raspiljivanja prizama o = 1, a mjesto
srednjeg promjera trupca se uzima visina prizme, i je broj pila koje u polovici
dužine trupca dođu u rad. Vrijednost za zbroj visina propiljaka možemo najlakše
i najtočnije dobiti iz Pristerove tablice, tako da se kod dotičnog srednjeg
promjera trupca uzme pod širinom prizme udaljenost lista od centra trupca
pa se pod »ležištem« čita visina propiljka dotičnog lista pile. Taj postupak
se ponovi za sve pile. Tako dobivene visine propiljaka za pojedine listove pila
se zbroje.


S h uvrštava se u formulu (10) u mm, pomak . u metrima a širina propiljka
b u milimetrima.
Snaga potrebna za pokretanje dijelova jarmače u praznom hodu računa
se (poFlatscher-u):


a) kod ležajeva na trenje NPh = 0,00000053 Gn*H


b) kod ležajeva sa prstenastim mazanjem Nph = 0,00000037 Gn2H


c) kod valjkastih ležajeva Nph = 0,0000000725 Gn*H


G je težina jarma sa svim dijelovima u kilogramima.


Snaga potrebna za pomicanje trupca izračunava se po izrazu:


Qu


NpOm = -=~


751] pom
.| pOm je koeficijent korisnog učinka pomaka a iznosi za jarmače u Sovjetskom
savezu prosječno 0,4, što bi i za nas odgovaralo, kod ne previše rasklimanih
jarmača.


Q je otpor pomicanja u kilogramima a obično se uzima da je jednak


ye TU"«
otporu piljenja P. Kako je po Voigt-u P = -, slijedi:


75 30 NP A


N Om = ´ ´ " -NPA


P