DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Sovjetski standard propisuje o = 1,5 ... 2. Vlastiti podaci posve manjkaju. Po dosadašnjim iskustvima moglo bi se uzeti za naše prilike i jarmače starih tipova: jela i smreka u = 2,0 ... 2,5 tvrde listače, ariš i bor a = 2,5 ... 3 Kod modernih jarmača mogli bi i mi uzeti a = 1,5—2,0, napose u područjima sa drvetom jednolike strukture i mekih kvrga manjih dimenzija (Gorenjska). U svakom slučaju dok ne dođemo vlastitim istraživanjima do rješenja pitanja veličine koeficijenta volumena piljevine možemo ga smatrati samo za konvencionalnu veličinu. Svakako moramo kod propisivanja te veličine biti oprezni, jer tehnička svojstva naših vrsta drveta nisu ista kao kod sjevernih vrsta. Veličina <. faktično pretstavlja veliku rezervu povišenja proizvodnosti jarmače. To dokazuju rezultati stahanovskog rada, a da se ni u kojem slučaju nije pogoršala kvaliteta piljene površine. Kod takvog rada traži se dakako visoko kvalitetna pripremljenost listova pila, te posvećivanje velike pažnje jarmači i napinjanju pila. Koeficijent volumena piljevine <. je dakako ovisan o vrsti drveta, stepenu vlažnosti, vremenskim prilikama (led) te o greškama drveta, što se sve uzima u obzir kod računanja pomaka, pa se uzimaju u račun i odgovarajući koeficijenti. Ako bi primjerice upotrijebili gornje veličine dobili bi: u. H za jelu i smreku A = 3,64 ... 4,55 —.— mm (9) h za tvrde listače ariš i bor . = 3,03 ... 3,64 .15. m m (9a) h Ne smijemo zaboraviti na još jedan faktor varijabilnosti izraza (8) a to je pitanje čistoće piljene površine. Čistoća piljene površine ovisna je od brzine piljenja, oštrine zuba, elastičnosti zuba, građe i grešaka drveta, vlažnosti drveta, položaja piljenice u trupcu (blistača, bočnica), kuta rezanja ß te debljine ivera 8. Što je debljina ivera veća to veća je i hrapavost piljene površine. Drvo nejednolične građe ili sa mnogo tvrdih kvrga prouzrokuje skretanje lista, koje je to veće što veća je debljina ivera .. Pitanje čistoće (glatkoće) piljene površine nije niti u nauci niti u praksi posve pročišćeno te do danas nije uspjelo postaviti eksaktna objektivna mjerila. Postoje uglavnom samo subjektivni kriteriji prosuđivanja i tolerancije hrapavosti. Veća hrapavost prouzrokuje kod dalje preradbe suvišne gubitke sirovine i rada, pa je nepoželjna. Osim toga prouzrokuje veće zadržavanje i upijanje vlage. Za mjerenje hrapavosti konstruirao je Marchet indikator te se iz diagrama koji on iscrta može utvrditi dubina hrapavosti. On nije kod nas nigdje u upotrebi te nam nije poznata njegova vrijednost. Sovjetski standard OST — 7099 propisuje za običnu građu bolje kakvoće tolerancije dubine zareza do 1 mm a slabije kakvoće do 2 mm. Za eksportnu građu OST — 7461 i 7961 propisuje tolerancije dubine zareza do 0,75 mm (Vlasov 171). U našoj praksi postavljaju se dosta visoki zahtjevi na čistoću piljene površine. Kod čamovine dopuštaju veću hrapavost nego kod tvrđih lišćara, no to se uz obične uslove postizava bez naročitih mjera. Što je naime čvrstoća rezanja veća to ljepša je i glađa površina jer se iverje to pravilnije |