DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 50 <-- 50 --> PDF |
O računanju pomaka Iz analize kinematičkih odnosa gibanja jarma i trupca možemo izvesti zaključak da kod svih tipova mehanizma za pomak trupca radi reguliranja veličine gubitka hoda jarma moramo mijenjati nagib pila. Apsolutna veličina tog mijenjanja a s njom i upliv na gubitak hoda je najveća kod tipa a) a najmanja kod tipa b), dok tip d) stoji u sredini. Radi toga jarmače tipa b) imaju obično zakovane pile na kopče. Kod njih je moguće mjenjati prevjes pila samo u granicama razmaka između vrata kopče i obiju ploča nosača jarma. Ako prednja razmatranja primjenimo na osnovni zakon kinematike proizvodnosti jarmače izražen analitički formulom (6) vidimo, da niti za jedan od tipova mehanizama za pomak trupca, ne možemo u tu formulu uvrstiti H već samo njegov korisni dio. Izraz (6) poprima oblik: A = ej.*n . (8) a h gdje .. znači koeficijent korisnog učinka hoda odnosno iskorištenja hoda. Prevjes pila, apstrahirajući mogućnost mijenjanja nagiba jarma koju posjeduju jarmače najnovije američke, sovjetske i nordijske produkcije, a kojih mi ne posjedujemo, može se mijenjati u većoj mjeri samo u slučaju ako imamo kopče sa utorom. U Sloveniji raspolažemo uglavnom sa pilama koje su čvrsto zakovane na kopčama i to još najviše samo sa jednim prevjesom. Radi toga moramo računati sa varijabilnošću koeficijenta korisnog učinka hoda. Mnogo teže je pitanje varijabilnosti koeficijenta korisnog učinka hoda kod jarmača sa pomakom tipa a), b) i c), koja nastaje uslijed neispunjavanja zahtjeva 5). Ta je po veličini amplitude i po svojoj apsolutnoj vrijednosti, neusporedivo teže naravi nego prijašnja. Ako nemamo indikatorskog diagrama jarmače ne možemo ju čak niti registrirati. Nepoznavanje toga koeficijenta oduzima nam mogućnost tehničkog norrriiranja jarmače, a da o komparabilnosti rada jarmača i ne govorimo. Da možemo polučiti konstantnost izraza 8), morali bi prethodno polučiti konstantnost izraza ©t, t. j . profila zubi, koeficijenta volumena piljevine a i koeficijenta korisnog iskorištenja hoda ... Zahtjev kontsantnosti izraza © t jest zahtjev standardiziranja listova pila za jarmače. Naša pilanska industrija raspolaže sa pilama različite provenijencije sa različitim zubnim profilima. Tu različitost zubnih profila brusači na raznim pogonima povećavaju finesama iz vlastite prakse. Listovi pila koje smo prije rata nabavljali iz Remscheid-a imali su najčešće dužinu 1600 mm, a kod te dužine t = 26 mm i © = 0,35. Odatle produkt © t = 9,10, koji za naše prilike za piljenje svježih trupaca jele i smreke možemo smatrati normalnim. Pitanje veličine koeficijenta volumena piljevine je mnogo teže. U tom pogledu postoje velika razilaženja i kontradikcije. Srednjeevropski pisci se nekako slažu sa a = 2,5 ... 3, dok naprotiv sovjetski pisci navađaju rad stahanovaca sa (po Vlasovu i Minkeviču): za četinjače u = 0,4 . . . 0,7 za listače a = 0,8 . . . 1,5 112 |