DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Praksa je pokazala da jarmače svih triju tipova pomaka na prekide dobro rade kod relativno malog broja okretaja glavne osovine (do 250 u minuti) i debelih trupaca koji uvjetuju male veličine pomaka te analogno kod tipa a) i male prevjese. Kod većeg broja okretaja, sila inercije trupca sa kolicima na valjcima za pomak raste sa kvadratom broja okretaja glavne osovine. Radi toga deformacija pojedinih dijelova mehanizma za pomak još jače raste pored naprijed navedenih razloga. Tako nastaje još jače narušavanje točnosti rada mehanizma, a i sam mehanizam se brže troši i uništava, pa gubitak hoda postiže znatne veličine. cl) Mehanizam sa neprekidnim jednoličnim pomicanjem trupca ne zadovoljava prva tri postavljena zahtjeva. Gibanje jarma odvija se po funkciji cosinusa dok je gibanje trupca jednolično neprekidno. Radi toga nije moguće postići među tima dvjema gibanjima jednak odnos u svim momentima jednog okretaja glavne osovine. Brzina pila je najmanja u okolišu obiju mrtvih točaka. Budući da je brzina trupca u odnosu sa brzinom pila u okolišu obiju mrtvih točaka daleko veća nego u ostalim dijelovima hoda jarma, nastupa kod početka praznog hoda jarma struganje zubnih vrhova u dno propiljka te piljenje leđima zuba na dužini a — b (si. 13). Na početku radnog hoda i pri svršetku radnog hoda radi nesrazmjera u gibanju jarma i pomaka zahvaćaju zubi preveliku debljinu ivera. Debljina ivera je nejednaka i najveća je baš u momentima kada je brzina piljenja najmanja t. j . u najnepovoljnijim momentima (si. 14). To se ispoljava u pojavi dugih resa (brkova) te ružnoj hrapavoj piljenoj površini u donjem dijelu propiljka, što najnepovoljnije djeluje na kvalitetu dasaka dobivenih raspiljivanjem prizmi. Da donekle smanjimo upliv gore spomenutih mana ove konstrukcije dajemo pilama prevjes veći od polovice veličine pomaka kako bi to teoretski odgovaralo. Prema indikatorokom diagramu (si. 13) umjesto da damo pilama prevjes u pravcu a—c dajemo pilama prevjes u pravcu a — i (obično a = 0,625 — 0,657 .). Kod toga 110 |