DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 44 <-- 44 --> PDF |
U Sovjetskom savezu su u upotrebi prema vrstama drveta slijedeći koeficijenti čvrstoće čelika utvrđeni empirički (Anikin): za tvrdo drvo: E = 0,2 ... 0,3 za meko drvo: E = 0,3 .. . 0,4 Iz izraza (7) slijedi: 5 = E s = (0,2 . . . 0,4) 1,8 = 0,36 . . . 0,72 mm ... . (7a gdje je debljina pile s m 1,8 mm. To znači da debljina ivera ne bi smjela preći vrijednost 0,72 mm (vidi primjer na str. 16). Kinematika gibanja jarma i trupca Gore izvedeni zakon kinematike proizvodnosti jarmače postavlja na međusobni odnos gibanja jarma i naprave za pomicanje trupca izvjesne zahtjeve. Ti zahtjevi ukratko izraženi su slijedeći: 1. Debljina ivera . mora biti na cijelom radnom putu takva da je opterećenje zuba stalno jednako (zahtjev izjednačenja radnje zuba sa zakonom gibanja jarma, t. j . brzinom jarma u raznim položajima otklona ručice). Drugim riječima odnos između brzine pile i brzine pomicanja mora biti konstantan. 2 Listovi moraju piliti po mogućnosti na cijelom radnom hodu jarma (što veće iskorištenje visine hoda). 3. Kod praznog hoda jarma vrhovi zubi ne smiju strugati u drvo. Oni moraju biti odmaknuti od dna propiljka na cijelom svom putu prema gornjoj mrtvoj točki jarma, kako ne bi strugali o vlakanca koja su se poslije devijacije izravnala i kako bi što lakše ispadala piljevina. (Zahtjev što manjeg zagrijavanja i zatupljivanja zubi). 4. Mora postojati mogućnost što jednostavnijeg mijenjanja veličine pomaka kod mijenjanja visine propiljka za vrijeme rada (zahtjev iskorištenja maksimalno mogućeg pomaka prema izrazu (6).) 5. Mehanizam za pomicanje trupca mora da se u toku rada što manje troši kako bi njegov rad bio što pravilniji i sa što manje gubitka. Razmotrit ćemo sve tipove mehanizma za pomak trupca i vidjeti kako oni ispunjavaju gornjih pet osnovnih zahtjeva. a) Pomak na prekide za vrijeme praznog hoda zadovoljava donekle prvi zahtjev time što je zakon gibanja periferije valjaka za pomicanje trupca analogan gibanju jarma. Trajektorije gibanja zubnih vrhova su među sobom paralelni pravci (si. 5). Ipak su zubi u okolišu mrtvih točaka jače opterećeni, jer je brzina jarma u oba okoliša mala. Indikatorski diagram u tom slučaju predstavlja pravac a — b (si. 6). Drugi zahtjev bit će zadovoljen ako budu pile tako nagnute, da je horizontalna projekcija linije zubnih vrhova u dužini veličine hoda jarma jednaka veličini pomaka po jednom hodu jarma. Trajektorije zubnih vrhova su vertikalni pravci (si. 5). Dakle prevjes mora biti jednak pomaku a = .. Na indikatorskom diagramu pretstavljene su linije zubnih vrhova sa prevjesom pravcem a-—b. Da se udovolji trećem zahtjevu mora početak pomaka zakašnjavati s obzirom na početak praznog hoda jarma, kako bi šiljci zubiju već u samom početku praznog hoda jarma odmaknuli od 106 |