DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 43 <-- 43 --> PDF |
No debljina ivera po zubu je ograničena količinom piljevine koja može stati i pazuho zuba. Volumen nastale piljevine uz konstantne b, a i h ovisan je o debljini ivera pa smo za dopustivu vrijednost . izveli izraz (5). Uvrstivši izraz (5) za . u gornju formulu dobivamo: "?? . Za tu veličinu prema tome treba da se za vrijeme jednog okretaja glavne osovine pomakne trupac prema liniji zubi lista. Tu veličinu nazivamo pomak trupca po jednom hodu jarma ili ukratko pomak. Izrazom (6) je dan osnovni zakon kinematike proizvodnosti jarmače. Isti izraz ćemo dobiti uz neznatne aproksimatizacije i za ostale načine pomaka trupca Ako pretpostavimo da je za otpore rezanja koji nastaju kod piljenja svih listova sa pomakom . osigurana dovoljna snaga na glavnoj osovini jamače, možemo smatrati formulu (6) kao izraz za maksimalni mogući pomak trupca. U tom slučaju nema drugog ograničenja veličine pomaka osim mogućnosti smještaja piljevine u zubnim šupljinama. Budući da najviše piljevine proizvedu zubi koji pile kroz cijelu najveću visinu propiljka h, to pomak . cijelog trupca određuje baš taj najjače opterećeni list t. j . onaj koji pili najbliže centru trupca i onaj zub koji radi kroz cijelu tu visinu propiljka. Analizirajući izraz (6) dolazimo do zaključka da je pomak . proporcionalno to veći što je veći H i manji h; uz uslove konstantnog izraza: Promatrajući ovaj izraz za jednu te istu jarmaču, dakle uz uslove konstantnog H, možemo izraz (6) pisati u obliku . h = const. Iz ovoga izraza slijedi, da je kod jedne te iste jarmače veličina pomaka obrnuto proporcionalna sa najvećom visinom propiljka t. j . pomak treba stalno mijenjati s obzirom na visinu propiljka h. Iz toga zakona slijedi i pravilo koje je Starčević u svom članku čisto empirički postavio, t. j . da u slučaju kada je visina propiljka jednaka visini hoda jarma t. j . h = H nastupa slučaj: . = 2— = const. Uz jednom utvr c đene veličine 0, t i o je pomak po jednom hodu kod svih jarmača, ako je visina najvećeg propiljka jednaka visini hoda, jednak. To pravilo je dalekosežne važnosti za normiranje rada, jer ono omogućava komparaciju rada na svim jarmačama te jednostavno tabelarno izračunavanje kapaciteta za svaku jarmaču. Pomak po zubu, kod danih elemenata, smije imati samo određenu veličinu koja odgovara otpornosti materijala iz kojeg je načinjen list. U protivnom bi se moglo dogoditi, da se zubi lome kod svladavanja otpora piljenja ako bi taj bio veći od čvrstoće čelika na izvijanje. Otpornost zuba dana je uglavnom debljinom lista pa je u praksi koeficijent otpornosti dan izrazom (Anikin): 9 E=— (7) 105 |