DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 41 <-- 41 --> PDF |
papir pa zbrojimo kvadratne milimetre, a možemo to učiniti i aproksimativno stereometrijskim putem, ako su nam poznati razmak zubi t, visina zubi v i nagib zuba ai (si. 3) SI. 3 tv + uv (3) mm- Površinu pazuha zuba se obično označava kvadratom razmaka zubi: F = öt2 jer je profil zuba faktično određen veličinom razmaka zubi t.- U tom slučaju — = ö je koeficijent profila zuba i uvijek je manji od 1 (po Fišeru 0 = 0,145 ... 0,750.) Volumen pazuha zuba je tada dan izrazom: i´ = e-t*b (4) Za pravilni rad zuba volumen pazuha zuba mora biti jednak volumenu proizvedene piljevine, dakle: e t2b = a b h 8 . odatle debljina ivera, kojega može zub odsijecati na svome putu kroz drvo debljine h iznosi _h . = ~ et2 (5) Izrazom (5) je određena proizvodnost radnog instrumenta. On nam govori da debljina ivera po jednom zubu može biti to veća što je veća površina pazuha zuba te što su manji koeficijent volumena piljevine i visina propiljka. Iz toga zakona neposredno slijedi zakon kinematike proizvodnosti jarmače. Radnju piljenja vrši jaram sa upregnutim listovima gibajući se od gornje mrtve točke prema donjoj. Pri tome svaki zub odsijeca iver debljine .. Osim toga mehanizam za pomicanje trupca mora trupac uvijek pomaknuti prema liniji zubi toliko koliko zubi u radnom hodu jarma odrežu drveta. Razmotrit ćemo rad najopterećenije pile, a to je ona koja je najbliže centru trupca sa srednjom visinom propiljka h. Tu visinu propiljka h nazivamo najveća visina propiljka dotičnog rasporeda pila. Pretpostavimo da su gibanje jarma i pomak trupca tako pdešeni da je debljina ivera što ga svaki zub od 103 |