DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 4     <-- 4 -->        PDF

jednih, a jačanjem drugih. Nitko nije u stanju uskladili svu tu masu planova,
koliko međusobno, toliko ni sa društvenim potrebama. U takvim
prilikama jadno prolazi radnička klasa eksploatirana po buržujsko-kapitalističkoj
klasi. Kapitalistička država nije u stanju regulirati ni ove klasne
odnose ni samu proizvodnju, jer je organ klasne vladavine za održanje
poretka koji ozakonjuje i sve zakone koji vladaju u kapitalističkoj proizvodnji.
U kapitalističkoj državi je nemoguće stvoriti opće državni privredni
plan, jer je to suprotno interesima pojedinačnog planiranja ličnih
profita, te prema tome je to suprotno interesima vladajuće buržoaskokapitalističke
klase,


U kapitalističkom društvu stimulans proizvodnje je: profit, dok je
u socijalizmu direktiva za proizvodnju: zadovoljenje potreba. Prema tome,
da planiranje bude pravilno, potrebno je u prvom redu poznavati sve
potrebe. U drugom je redu potrebno točno poznavati i mogućnosti proizvodnje
pojedinih materijalnih dobara po količini (kapacitetu pojedinih
postrojenja), kako bi se moglo usklađivati proizvodnju sa potrebom. Uz
to je potrebno poznavati prirodne izvore, rudno blago u zemlji, šumsko
bogatstvo, poljoprivredno tlo i njegove mogućnosti, režim voda i
njihovo bogatstvo u ribama. Potrebno je poznavati izvore slobodne radne


snage, socijalni sastav stanovništva .raspoloživi kadar po strukama,
narodni dohodak i opće zakonitosti u postojećoj privredi.


Radi veće preglednosti i radi olakšanja same tehničke obrade plana,
cjelokupna društvena djelatnost !je podijeljena po postojećoj metodologiji
planiranja na 10 vrst adjelatnosti. Te su vrste: 1) Industrija, 2)
Poljoprivreda, 3) Šumarstvo, 4) Građevinarstvo, 5) Saobraćaj, 6) Trgovina,
7) Zanatstvo i kućna radinost, 8) Stambeno-komunalna djelatnost,
9) Kulturno-socijalna djelatnost i 10) Djelatnost državnih organa i ostalo.
Prve četiri djelatnosti su proizvodne djelatnosti, a ostale su neproizvodne.
Vrste djelatnosti su podijeljene na grane. Industrija ima do sada 21 granu,
poljoprivreda 6, šumarstvo 4 i t. d. Grane su podijeljene na više zbirne
grupe. Vise zbirne grupe se dijele na zbirne grupe, zbirne grupe na
osnovne, a osnovne grupe na artikle. Osikn artikala, sve spomenute
vrste djelatnosti, grane i sve vrste grupa su šifrirane određenim sistemom
brojeva. Šumarska vrsta djelatnosti nosi broj 3, a njezine grane jesu:
pošumljavanje (šifra 311), zaštita šuma (312), eksploatacija šuma (313) i
lov (314). U grani 313 eksploatacija šuma, imamo na primjer višu zbirnu
grupu trupci za Jurnir, koja ima šifru 313 01 00 00. Ta viša zbirna grupa
sastoji se od 4 zbirne grupe, od kojih je jedna: trupci za furnir naročite
teksture, a ima šifru 313 01 01 00. Ta zbirna grupa se sastoji od 3 osnovne
grupe, od kojih je jedna: dževerasti trupci tvrdih lišćara, a ima šifru
313 010101. Ta osnovna grupa se sastoji od 3 artikla, na pr. jedan je:
dževerasti javor. Ovo podjeljenje sam noveo samo toliko, da u to dobiju
uvid i oni čitaoci, koji do sada nisu imali prilike da budu u dodiru sa
planiranjem.


Bitnost šumske proizvodnje


Da bismo mogli razmatrati primjenu teorije planiranja na šumarstvo,
potrebno je prethodno da upoznamo bitne značajke proizvodnje za 3 proizvodne
vrste djelatnosti: industriju, poljoprivredu i šumarstvo.


66