DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 36 <-- 36 --> PDF |
promjene. Glikozid arbutin (C12H16O2 + H20) se po navodima Dr. K. J. Mostovojeva pri ahsilaži badanovog lišja lako cijepa u hidrohinon (.0.4/../2) i u šećer. Sadržaj treslovina se u tom procesu ne umanjuje. Hidrohinon je veoma važan produkt u fotoindustriji i u kemiji boja. Dobivanje hidrohinona ansilažom badanovog lišća je tako značajno, da je badanovo lišće postalo važnija sirovina za proizvodnju hidrohinona, koji se je dosada ´proizvodio sintetički od importiranih sirovina, nego za proizvodnju štavila. Treslovine se ekstrahiraju nakon iskorišćavanja hidrohinona. Ostatak se može upotrebiti kao krmivo. Iz treslovine badanovog lišća može se onda za mehaničke i tehničke svrhe izdvojiti tanin, galna kiselina (.0.„/../3 COOH+H20) i pirogalna kiselina (C0H3/OH/3). Osim toga se badanovo lišće upotrebljava za proizvodnju t. zv. čaganiškog (čagarijskog) čaja, koji služi kao nadomjestak za pravi čaj. Rezimirajući sve to, što je izneseno o badanu, o njegovom uzgoju i njezi, o sabiranju korijenja i lišća, o manipulaciji sa dobivenom sirovinom, i napokon o preradi badana, vidimo, da je u podacima prikupljenm iz raznih članaka i opisa mnogo toga ostalo neodređeno i neobjašnjeno. Ima mnogo momenata, koje će daljnja detaljna istraživanja i pokusi morati rasvijetliti, pa da se može pravilno ocijeniti, dali i u koliko će se moći ostvariti sva očekivanja, želje i nade, koje vežemo za badan kao novu sirovinu za proizvodnju štavila. Vidjeli smo, koliki interes svagdje vlada za badan i kako se neumorno svagdje radi oko istraživanja pojedinih faktora, koji su od važnosti za spomenutu ocjenu. Ta će istraživanja sigurno trajati još duže vremena i to tim više, što će se obzirom na veliku promjenljivost sadržaja treslovine u badanu i njegovu zavisnost od vanjskih faktora specijalna ispitivanja morati provesti za svaki kraj, gdje se badan želi uzgajati. Već je Polansky donio tematiku daljnih istraživanja sažetu u tri tačke. Sušenje badanovog lišća udariće sigurno na veoma velike poteškoće. Badan je sukulentna biljka debela mesnata lista, koji prema tome sadrži mnogo vode. Brzo evaporiranje te vode iz velikih količina lišća dobivenih sa prostranih plantaža zadavaće teškog posla. Vjerovatno je i Polansky imao to pred očima, kad je u trećoj tački svoje tematike napisao, da treba ustanoviti, kako treba postupiti sa dobivenim lišćem. Možda će se ovo pitanje moći riješiti konzerviranjem lišća putem ansiliranja. Time bi se dobio i hidrohinon, koji je produkat vredniji od samog štavila, pa bi on i proizvodnju štavila učinio rentabilni j om. Treba svakako voditi računa i o nepovoljnom razmjeru razmjeru treslovina i netreslovina, naročito o visokom postotku šećera. Istaknut je postupak frakcionirane ekstrakcije Smetkina i Jakimova, koji je ne samo u principu nego i u industrijskoj praksi uspio, što se svagdje priznaje. Ovo nekoliko negativnih momenata ne ističemo zbog nekog nepovjerenja prema badanu. Da takvo nepovjerenje postoji, ne bi ni ovaj članak bio sastavljen. Oni su izneseni samo radi toga, da se istakne neophodna potreba daljnjeg temeljitog proučavanja badana na širokoj osnovici, da bi se uzmogle svladati sve poteškoće, koje se pojavljuju u njegovom uzgoju, iskorišćavanju i konačnoj preradi. Potrebno je što više, da se i mi u doba iznalaženja novih sirovina za našu kožarsku industriju i za našu industriju štavila ponovno bacimo na ta istraživanja prilagodivši ih našim prilkama i našim potrebama po 98 |