DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 35     <-- 35 -->        PDF

za ekstrahiranje badanovih treslovina t. j . da se izrade ekonomski provedivi
postupci oplemenjivanja štavila i da se popravi razmjer treslovina prema netreslovinama.
Postignute tekovine prenesene su sa uspjehom u kožarske tvornice
i tvornice štavila (19). Takav laboratorijski priređen tekući ekstrakt dao je


treslovina ... . 20 —25 %
netreslovina .. . 10 —13 %
netopivih tvari . . 0,8— 1,5%
vode 60 —65 %


Postupak frakcionirane ekstrakcije po Smetkinu i Jakimovu sastoji se
u tome, da se izluživanje izvodi u dvije faze. Najprije se nezdrobljeni materijal
izlužuje hladnom vodom od 4—6°C. U toj prvoj fazi ekstrahiraju se
uglavnom netreslovine, a u drugoj se fazi izlužuje zdrobljeni materijal na
običan način pri višim temperaturama.


Nakon provedene prve faze imala je dobivena rastopina ovaj sastav:


treslovina 6,4°/o
netreslovine 16,9% (od toga 5,0% šećera)
netopive tvari ... . 0,3%


Isti materijal izlužen ponovno pri 100°C dao je konačnu rastopinu ovog
sadržaja:


treslovine 13,4%
netreslovine ....´ . 4,8% (od toga 0,9% šećera)
netopive tvari ... . 3,5%


Postupak Smetkina i Jakimova proveden je i u Češkoj sa lišćem domaćeg
uzgoja. U hladnu lužinu dolivenu sa vodom od 2o°C prelazi samo 4% treslovine
i 19,5% netreslovine sa preko 11% šećera. Druga topla izlučina sadrži
11,2% treslovine i samo 8,2% netreslovine, od čega je 4,5% šećera. Iz toga
proizlazi, da se glavni dio netreslovina može odvojiti od treslovina ekstrakcijom
pri niskim temperaturama.


Po E. Helmanu uspjelo je Estoncima, da po vlastitoj izrađenoj metodi
proizvedu ekstrakt sa 15% vode, 61% treslovine, 14,5% netreslovine i 8,9%
netopivog. Štavljenje provedeno čistim ekstraktom dalo je gustu kožu, koja
se nije lomila, a koja je po boji bila slična koži štavljenoj hrastovom korom.
U prerezu bila je koža tamna. Uzrok se nije mogao ustanoviti (16).


Badan proštavi kožu srazmjerno brzo. Boja stavljene kože je svijetla


pri tome ima povoljan odsjev u bojama (7).


Korijen badana daje treslovinu približno iste kvalitete kao hrastova šuma


guljača. Lišće sadrži treslovinu slabije kvalitete. Po Smetkinu može se pot


platna koža štaviti u jamama sa mljevenim korijenom a i sa badanovim ekstrak


tom. Koža učinjena badanovim ekstraktom je lijepe žute do narančastocrvene


boje. Pokusi štavljenja dali su i u laboratoriju i u tvorničkom pogonu veoma


dobre rezultate. Badan je također veoma povoljan materijal za učinjanje gor


njih koža (juhtovina), osobito ako se miješa sa vrbovom korom dao je vanredne


rezultate (14).


Ansilirano badanovo lišće zaslužuje naročitu pažnju. Ansilaža niukoliko


ne mijenja treslovine, ali netreslovine pretrpe fermentacijom lišća neke važne


97