DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 33     <-- 33 -->        PDF

tresiovine ....
netreslovine. 20,2
207
netopivovoda ..... .
48,6
10,5
100,0%
Sadržaj tresiovine u biljaka odgojenih u Češkoj i Njemačkoj je manji.


Prosječni sadržaj tresiovine u korijenu badana uzgojenog u Češkoj iznosi oko
20°/o, dok je sadržaj tresiovine u Njemačkoj odgojenih biljaka iznosio po istraživanjima
u Kaiser-Wilhelm institutu za ispitivanje koža samo oko 15%.


Čuli smo već, da ima više vrsta badana, kojima sadržaj treslovina vrlo
varira prema provenijenciji a isto tako i omjer tresiovine prema netreslovinama.
Markov je analizirao korijenje iz prigorja Altaja a Oettinger iz bajkalskog
područja pa su našli:


U prigorju Altaja U bajkalskoj oblasti
treslovina . . . . 17,2% treslovina ... . 70,5%
netreslovina . . . . 17,7% netreslovine . . . 15,2% (14)
netopivo 2,6%


Kako se iz ovih analiza vidi, razlika u sadržaju treslovina badana iz prigorja
Altaja i z bajkalske oblasti je prilično velika i za industrijsko iskorišćavanje
od prilično velikog značaja.


Na sadržaj tanina utječe u velikoj mjeri i nadmorska visina. Povarnin
je našao, da se sa većom nadmorskom visinom, naročito preko 1000 m, penje
i sadržaj treslovina, ali da istovremeno pada i veličina prinosa:


idmorska
450
visina na 1 m2 nalazi se
korijena u
0,8—0,2
prosušenog
kg
sadržaj
treslovina
15,1
900 4,8 19,0
1.100 4,8 19,5
1.400 2,4—3,2 19,6
1.400 2,4 20,2
2.000 0,8 22,1
2,300—2.400 0,4 22,5


Praktički se ova činjenica ne da iskoristiti, jer porast sadržaja tresiovine
sa visinom ne podnosi povećane troškove transporta pri sabiranju korijena
u većim visinama (14).


Sadržaj vode u svježem korijenu je to manji, što je viša nadmorska visina
nalazišta. Korijenje badana sa nalazišta u nadmorskoj visini od 200 m izgubi
sušenje pri 100°C oko 60% svoje težine a korijenje, koje je uzraslo u visini
od 600 m n. m. izgubi samo 40—45% vode (14).


Prosječni sastav korijena, kakav dolazi u trgovini, dao je Kubelka-
Nemec sa


tresiovine ... . 18,7%
netreslovine ... . 22,7%
netopive tvari . . . 44,1%
voda 14,5%


100,0%


95